Izvršni direktor Syngente: Kriza u Ukrajini zahtijeva odmak od organske poljoprivrede
Erik Fyrwald je upozorio da će usmjeravanje na pridržavanje protokola organske poljoprivrede umjesto održivih praksi pogoršati globalnu nesigurnost hrane.
Glavni izvršni direktor Syngente, švicarskog divovskog proizvođača agrokemikalija u državnom vlasništvu kineske tvrtke ChemChina, zamolio je poljoprivrednike u bogatim zemljama da se odmaknu od organske proizvodnje i usmjere se na održivost.
Izvršni direktor Syngente Erik Fyrwald rekao je za švicarski list NZZ am Sonntag da organska poljoprivreda ne omogućuje dovoljne prinose kako bi se suočili s predviđenom nesigurnošću opskrbe hranom u dijelovima Afrike i Azije zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Ovisno o proizvodu, prinosi u ekološkoj poljoprivredi mogu pasti za 50 posto. Neizravna posljedica je da ljudi u Africi gladuju jer mi jedemo sve više i više ekoloških proizvoda.
Prijedlog šefova jedne od najvećih svjetskih agro-tehnoloških i agrokemijskih tvrtki naišao je na skepticizam poljoprivrednika u Švicarskoj i susjednoj Italiji.
U intervjuu je Fyrwald rekao da je globalna proizvodnja hrane posljednjih nekoliko godina bila ometena sušama u Sjevernoj i Južnoj Americi u kombinaciji s posljedicama pandemije bolesti COVID-19, od kojih su obje utjecale na cijene osnovnih usjeva, uključujući soju i žitarice.
Vidi također: NASA-in znanstvenik za klimu osvojio je Svjetsku nagradu za hranuDodao je da je ruska invazija na Ukrajinu znatno pogoršala složenu situaciju.
"Ukrajina hrani 400 milijuna ljudi. Svjetski program za hranu Ujedinjenih naroda pokriva potrebe 125 milijuna, polovica žitarica dolazi iz Ukrajine, a to je sada nestalo", rekao je.
Fyrwald je dodao da bi kriza vjerojatno postala još dublja na jesen ako se trenutno blokiranje pošiljki hrane iz Ukrajine nastavi.
Glavni izvršni direktor Syngente rekao je da su mnoge zemlje u razvoju i ljudi iz Kine, Bliskog istoka i Afrike ovisni o Ukrajini.
"Europa i SAD prvenstveno osjećaju posljedice takvih nestašica na cijene", rekao je Fyrwald. "Ipak, oni imaju obvezu proizvesti dovoljno hrane kako bi spriječili krizu gladi u siromašnim zemljama."
Erik Fyrwald
Dodao je da bi genomska uređivanja i tehnologija za poboljšanje proizvodnje hrane u bogatijim zemljama trebali biti u središtu prehrambenog programa.
Istovremeno je Fyrwald rekao da zabrana uporabe nekih proizvoda u mnogim zemljama već utječe na njihovu sposobnost da osiguraju dovoljne prinose.
Suočena s problemom globalne sigurnosti hrane, Fyrwald je zatražio od Europske unije da preispita svoju strategiju povećanja proizvodnje i smanjenja korištenja zemljišta uz pomoć novih tehnologija.
"Umjesto toga, EU zahtijeva od svojih članica da postignu ukupni organski udio u proizvodnji od 25 posto", rekao je, referirajući se na Europski zeleni dogovor.
Nije organska poljoprivreda, već naša glad za mesom potiče veću upotrebu zemljišta. Stočna hrana uzgaja se na 43 posto švicarskog obradivog zemljišta, a mi i dalje uvozimo 1,2 milijuna tona godišnje.
"Ovisno o proizvodu, prinosi u ekološkoj poljoprivredi mogu pasti i do 50 posto", dodao je Fyrwald.
"Neizravna posljedica je da ljudi u Africi gladuju jer mi jedemo sve više organskih proizvoda."
"Nitko to ozbiljno ne može željeti", nastavio je. "Ljudi bi trebali moći kupovati organske proizvode ako žele, ali vlade bi trebale razmotriti koliko su gubici u prinosima važan problem."
Prema Fyrwaldu, industrija organskih prehrambenih proizvoda ostvaruje velike profite zbog rastuće potražnje za organskom hranom, "ali ne možete jednostavno ignorirati taj niži prinos. Hrana se oduzima ljudima u Africi jer želimo organske proizvode, a naše vlade podržavaju organsku poljoprivredu."
Rekao je da organska poljoprivreda zahtijeva veće površine, što ima za posljedicu povećanu proizvodnju ugljičnog dioksida zbog potrebe za oranjem tih polja.
Fyrwald je dodao da većina organskih proizvođača "koristi pesticide u velikoj mjeri", s skromnim rezultatima u usporedbi s konvencionalnim fitofarmaceutskim sredstvima.
Također je istaknuo kako se bakar u organskoj poljoprivredi uvelike koristi "jer je prirodan", a to se događa iako je teški metal za koji "prema EU-u" nema sigurne upotrebe.
Kako se i očekivalo, Fyrwaldov intervju kritiziraju mnogi u poljoprivrednom sektoru.
Kilian Baumann, organski poljoprivrednik i predsjednik Udruge malih švicarskih poljoprivrednika, nazvao je prijedlog izvršnog direktora Syngente "grotesknim".
Dodao je kako su se poljoprivrednici posvetili smanjenju upotrebe pesticida te je uzvratio da "nije organska poljoprivreda, već naša glad za mesom ona koja potiče veću upotrebu zemljišta. Stočna hrana uzgaja se na 43 posto švicarskog obradivog zemljišta, a mi i dalje uvozimo 1,2 milijuna tona godišnje."
Snažne reakcije na Fyrwalda također se gomilaju u Italiji, drugom najvećem proizvođaču organske hrane nakon SAD-a.
Prema Coldirettiju, udruzi poljoprivrednika, koja je intervju kritizirala kao "napad na organsku proizvodnju", Italija je dom za 70.000 predanih organskih farmi i više od dva milijuna hektara zemljišta obrađenog organski.
Ettore Prandini, predsjednik organizacije, uzvratio je da se povećanje prinosa mora postići "spašavanjem tvrtki i štala".
Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), organska poljoprivreda ključna je za postizanje veće održivosti globalnog poljoprivrednog sektora.
"Organska poljoprivreda uzima u obzir srednjoročne i dugoročne učinke poljoprivrednih intervencija na agroekosustav", priopćila je FAO.
"Cilj je proizvoditi hranu uz uspostavljanje ekološke ravnoteže kako bi se spriječili problemi s plodnošću tla ili štetnicima", zaključila je organizacija. "Organska poljoprivreda zauzima proaktivan pristup, za razliku od tretiranja problema nakon što se pojave."