Temperature u Europi rastu brže nego bilo gdje drugdje, navodi se u izvješću
Porast godišnje prosječne temperature predstavlja sve veći prijetnju poljoprivredi, zdravlju i gospodarstvu diljem kontinenta, zaključuje novo izvješće.
Temperature u Europi rastu brže nego na bilo kojem drugom kontinentu, prema novom izvješću Svjetske meteorološke organizacije (WMO) i Europske unije Copernicus servisa za klimatske promjene.
Izvješće je pokazalo da su prosječne godišnje temperature u Europi porasle dvostruko u usporedbi s globalnim prosjekom u protekle tri desetljeća. Dužnosnici se brinu da će nastavak tog trenda ugroziti zdravlje europskih zajednica te naštetiti gospodarstvu i okolišu.
Dugoročno, Europa će se morati suočiti s učestalijom pojavom toplinskih valova, sve većim nedostatkom vode i porastom razine mora. To su tri varijable koje najviše utječu na kontinent, njegovo stanovništvo i poljoprivredu.
Međutim, porast prosječnih temperatura u Europi ne iznenađuje klimatologe.
"Globalno zatopljenje ne slijedi iste obrasce diljem planeta", rekao je za Olive Oil Times Gianmaria Sannino, klimatolog iz Talijanske nacionalne agencije za nove tehnologije, energiju i održivi gospodarski razvoj (ENEA), koji nije bio izravno uključen u studiju.
Vidi također: Emisije stakleničkih plinova dosegle rekordnu razinu u 2021."Ovisi o mnogim čimbenicima, poput raspodjele kopna i mora, budući da more može apsorbirati toplinu mnogo više od kopna", dodao je. "To je jedan od razloga zašto sjeverna polutka ima tendenciju postajati toplija od južne."
Izvješće o stanju klime u Europi za 2021. godinu pokazalo je da su temperature porasle za 0,5 °C svako desetljeće od 1991. do 2021. godine. Iako se to čini kao relativno mali porast, klimatolozi su upozorili da je to imalo i da će imati značajne posljedice.
"Temperature na površini se povećavaju jer toplinu u našoj atmosferi zadržavaju staklenički plinovi", rekao je Sannino. "Ta je toplina energija. Ogromna količina energije, jednaka pet atomskih bombi bačenih na Hirošimu, detonira se u atmosferi svake sekunde posljednjih 40 godina."
Izvanredno visoke temperature u kombinaciji s promjenjivim obrascima padalina i manjim količinama oborina među uzrocima su trenutačne suše, koja je jedan od najrelevantnijih utjecaja klimatskih promjena u Europi.
Izvješće WMO-a utvrdilo je da su se manjkovi oborina od 2018. godine bilježe diljem Europe, s izraženijim utjecajem na Iberijskom poluotoku i u Alpama.
"U Europi svjedočimo sustavnom smanjenju oborina", rekao je Sannino. "Dugoročno će se Europa morati suočiti s povećanom učestalošću toplinskih valova, sve većim nedostatkom vode i porastom razine mora. To su tri varijable koje najviše utječu na kontinent, njegovo stanovništvo i poljoprivredu."
WMO je izvijestio kako su suhi uvjeti, u kombinaciji s ponovljenim valovima vrućine na jugu Europe, doveli do razarajućih šumskih požara u Italiji, Grčkoj i Turskoj, trima velikim zemljama proizvođačima maslinovog ulja.
U 2021. godini požari su spalili tri puta veću površinu od prosjeka za razdoblje od 2006. do 2020. godine diljem južne Europe i Levanta.
"Većina štete od šumskih požara posljedica je ekstremnih događaja koji čine manje od 2 posto ukupnog broja požara", stoji u izvješću WMO-a. "Ti događaji, na koje nisu prilagođeni ni ekosustavi ni zajednice, mogu imati značajne socioekonomske i ekološke posljedice."
"Klimatske promjene, ljudsko ponašanje i drugi temeljni čimbenici stvaraju uvjete za učestalije, intenzivnije i razornije požare u Europi", dodaje se u izvješću.
Uz utjecaje šumskih požara, klimatske promjene imaju dubok utjecaj na europsku poljoprivredu, uglavnom zbog promjenjivih obrazaca oborina i porasta temperatura.
Pozivajući se na podatke Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), WMO je naveo da su klimatske promjene dovele do kraćih razdoblja žetve koja se javljaju u različito doba godine i promjena u sezoni sadnje.
Na primjer, WMO je naveo iznenadni nalet hladnoće u proljeće 2021. godine, koji je prouzročio velika oštećenja na raznim usjevima diljem Francuske i Italije, uključujući masline.
"Klimatske promjene dovode do gospodarskih posljedica koje se očituju u gubitku izvora prihoda, smanjenoj poljoprivrednoj proizvodnji i produktivnosti, nepovoljnim učincima na dostupnost hrane i pristup hrani te gubitku prihoda, što može pridonijeti nesigurnosti opskrbe hranom i dovesti do gladi i pothranjenosti", navodi se u izvješću.
Izvješće je nadalje utvrdilo da su promjene u mlaznom toku, zračnom struji koja puše od zapada prema istoku na Sjevernoj hemisferi, među najrelevantnijim pokretačima klimatskih promjena u Europi.
"Ova rijeka zraka velike brzine koja struji na osam ili devet kilometara iznad površine je pokretna traka koja određuje meteorološke uvjete na srednjim geografskim širinama", rekao je Sannino. "Pod utjecajem je klimatskih promjena i sada olakšava prodor toplog zraka iz Afrike u Europu, što utječe na lokalnu temperaturu."
Među učincima klimatske krize je promjena u raspodjeli, učestalosti i intenzitetu štetnika i bolesti životinja i biljaka. Europski poljoprivrednici, uključujući uzgajivače maslina, podnijeli su najveći teret tih promjena, a neki se bore s učestalošću novih invazivnih vrsta.
Bakterije poput Xylella fastidiosa i kukci poput mramornog smrdljivca ili japanskog žižaka dramatično su utjecali na proizvodnju hrane i krajolik u Europi.
Izvješće je utvrdilo da su poplave ili oluje bile 84 posto ekstremnih vremenskih događaja prijavljenih na kontinentu, što je izravno pogodilo više od 510.000 ljudi, rezultiralo stotinama smrtnih slučajeva i više od 48 milijardi eura ekonomske štete.
Sannino je rekao da koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi potiču ove ekstremne događaje.
"Klima sustav ima mnogo više energije na raspolaganju, a to dovodi do destabilizacije atmosfere, koja počinje djelovati na netipične načine", rekao je. "To mogu biti relativno male varijacije, ali dovoljne su da značajno promijene meteorološke uvjete na koje smo navikli posljednjih 30 ili 40 godina."
Stoljećima je mediteranska kotlina doživljavala vrlo specifične i stabilne vremenske uvjete, koji su bili iznimno pogodni za poljoprivredu.
"Bio je poseban u usporedbi s ostatkom svijeta", rekao je Sannino. "Bila je to povoljna i vrlo predvidljiva klima. Poljoprivrednici su znali kako će se odvijati godišnja doba. I dalje imamo posebnu klimu, ali ta jedinstvenost odnosi se na brže i očitije klimatske promjene."
Izvješće je također utvrdilo da su emisije stakleničkih plinova zemalja članica EU-a smanjene za 31 posto od 1990. do 2020. godine, uz cilj smanjenja od 35 posto do 2030. U drugim zemljama u regiji ciljevi smanjenja za 2030. kreću se od 35 do 55 posto u usporedbi s 1990. godinom.
"Što se tiče ublažavanja, dobar tempo smanjenja emisija stakleničkih plinova u regiji treba se nastaviti, a ambicije treba dodatno povećati", rekao je Petteri Taalas, glavni tajnik WMO-a, predstavljajući izvješće.
"Veća ambicioznost zahtijevala bi da Europa odigra ključnu ulogu u postizanju društva neutralnog po pitanju ugljika do sredine stoljeća, što je nužan uvjet za ograničavanje globalnog porasta temperature na znatno ispod 2 °C, uz nastojanja da se porast ograniči na 1,5 °C, kako je navedeno u Pariškom sporazumu", dodao je.