Izvješće EU-a predviđa 45-postotno povećanje izvoza maslinovog ulja do 2026. godine

Izvješće prikazuje trenutno stanje sektora maslina i maslinovog ulja Europske unije te ispituje izazove i buduće izglede.

Novi izvještaj Službe za istraživanje Europskog parlamenta pruža sveobuhvatan pregled sektora maslina i maslinovog ulja Europske unije, kao i trenutačnih izazova s kojima se suočava te budućih izgleda.

Europska unija najveći je svjetski proizvođač maslinovog ulja, pri čemu 70 do 75 posto svjetske opskrbe potječe iz devet zemalja: Španjolske, Italije, Grčke, Portugala, Francuske, Hrvatske, Slovenije, Cipra i Malte. Prema izvješću, plantaže u maslinarskim regijama EU-a pokrivaju ukupnu površinu od 5 milijuna hektara s proizvodnom vrijednošću većom od 7 milijardi eura.

Izvješće donosi nekoliko zanimljivih činjenica i brojki o proizvodnji maslinovog ulja u EU:

Više od polovice od 5 milijuna hektara maslinika u EU nalazi se u Španjolskoj.
Grčka je jedina zemlja EU-a u kojoj je više od 10 posto maslinika rezervirano za stolne masline.
Najveća maslinarska gospodarstva nalaze se u Španjolskoj, Italiji, Grčkoj i Portugalu.
Španjolska ima najveće maslinike, prosječne veličine 5,8 hektara, a slijedi Portugal s 2,8 hektara. U drugim zemljama prosječna veličina plantaže iznosi 2 hektara.
35 posto španjolskih poljoprivrednih radnika radi na maslinicima.
Većina maslinika je malih, obiteljskih gospodarstava, a manje od 1 posto radnika čine osobe izvan obitelji. U Španjolskoj taj postotak iznosi 17 posto.
Proizvodnja maslina i maslinovog ulja činila je više od 15 posto poljoprivredne proizvodnje u Grčkoj i Španjolskoj 2016. godine.
Prosječni prinos kreće se između 2.000 i 2.500 tona po hektaru. Španjolska i Italija obično imaju veće prinose, no trendovi pokazuju da oni rastu u Španjolskoj i Portugalu, dok opadaju u Italiji i drugim zemljama.
U 2016. godini 74 posto maslinovog ulja u EU proizvedeno je u Španjolskoj, dok je dodatnih 22 posto podijeljeno gotovo ravnomjerno između Grčke i Italije.
Cijena stolnih maslina stalno raste i u 2016. godini kretala se od manje od 60 € po 100 kg u Portugalu i na Malti do više od 200 € u Grčkoj.
Cijena ekstra djevičanskog maslinovog ulja kreće se od više od 300 € po 100 litara u Španjolskoj, Grčkoj i Portugalu, do više od 500 € u Italiji 2015. godine. Cijene u Hrvatskoj i Sloveniji su do 100 posto skuplje.
Većina izvoza maslinovog ulja iz EU-a namijenjena je SAD-u, Japanu, Kini, Kanadi, Brazilu i Australiji.
Većina uvoza dolazi iz Tunisa, Maroka i Sirije, a namijenjena je Španjolskoj i Italiji.
Italija je najveći uvoznik maslinovog ulja unutar EU-a, a većina uvoza dolazi iz Španjolske.

Izvješće također navodi nekoliko glavnih izazova s kojima se suočava maslinarski sektor EU-a. Navodi se da, iako proizvodni procesi ostaju uglavnom tradicionalni, u Španjolskoj i Portugalu postoji trend povećanja veličine plantaža i uvođenja mehanizacije. Španjolsko istraživanje zaključilo je da ovaj pristup nije "rješenje koje odgovara svima" te predlaže da bi plantaže mogle povećati profit i izbjeći tržišnu volatilnost usredotočenjem na inovativna rješenja za berbu, nove sorte i upravljanje štetočinama.

Fluktuacije na tržištu zbog nepredvidivosti prinosa, ekstremnih vremenskih uvjeta i bolesti bile su neki od najvećih izazova s kojima su se zemlje u maslinarskoj regiji EU-a suočavale posljednjih godina. Pokušava se riješiti ta pitanja putem instrumenata upravljanja rizikom koji su poljoprivrednicima dostupni u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU-a, dok druge inicijative imaju za cilj borbu protiv prijevara u prehrambenom lancu i sporova oko primjene trgovačkih pravila te jačanje konkurentnosti.

Gledajući u budućnost, izvješće predviđa da će proizvodnja u EU porasti, osobito u Španjolskoj gdje se predviđa porast od 10 posto do 2026. godine, dok se u Italiji očekuje pad od jednog posto. U međuvremenu, što se tiče međunarodne trgovine, predviđa se da će izvoz porasti za više od 45 posto do 2026. godine.

Kako bi se postigli ti ciljevi, financijska sredstva usmjeravaju se na istraživanja za poboljšanje nekoliko aspekata proizvodnog lanca, uključujući održivost i suzbijanje štetočina, sprječavanje prijevara i recikliranje otpada.

Cjelovito izvješće dostupno je ovdje.