EU odobrila 540 milijuna eura hitne pomoći za poljoprivrednike

Europskim poljoprivrednicima postaje dostupno više novca, dok će države članice imati veću slobodu odlučiti kako će se on raspodijeliti i koji poljoprivredni sektori i proizvođači najhitnije trebaju potporu.

Kao odgovor na uporno visoke troškove gnojiva i energije povezane s krizom na Bliskom istoku, Europska unija izdvaja 540 milijuna eura iz svoje poljoprivredne pričuve, hitnog fonda koji se koristi za rješavanje velikih poljoprivrednih kriza.

EU je također usvojila regulatorne promjene koje nacionalnim vladama daju veću fleksibilnost u korištenju sredstava iz Zajedničke poljoprivredne politike. ZPP je glavni sustav subvencija za poljoprivredu i financiranja ruralnog razvoja u bloku.

Promjene omogućuju vladama da isplate poljoprivrednicima avanse, preusmjere raspoloživa sredstva i uspostave privremenu potporu za likvidnost.

Dana 17. srpnja, države članice podržale su prijedlog Europske komisije da se 540 milijuna eura raspodijeli među svih 27 država članica EU-a.

Francuska će dobiti najveći iznos, 107,1 milijun eura, zatim Poljska s 66,6 milijuna eura i Njemačka s 60,3 milijuna eura.

Među glavnim zemljama proizvođačima maslinovog ulja u bloku, Španjolska će dobiti 50,2 milijuna eura, Italija 45,6 milijuna eura, Grčka 20,8 milijuna eura, Portugal 9,5 milijuna eura i Cipar 1,5 milijuna eura.

Ova krizna mjera daje nacionalnim vladama značajan prostor da postave vlastite prioritete. Mogu dopuniti svoja sredstva domaćim financiranjem u vrijednosti do 200 posto doprinosa EU-a.

Povjerenstvo je navelo da bi novac trebao nadoknaditi poljoprivrednicima koji su najviše pogođeni gospodarskim gubicima povezanima s višim troškovima gnojiva i energije.

Države članice moraju definirati svoje prioritete koristeći objektivne i nediskriminirajuće kriterije, izbjegavati izobličenja tržišta i osigurati da poljoprivrednici ne budu nadoknađeni više od jednom za iste gubitke.

Nacionalne vlade odredit će koji su proizvođači najteže pogođeni, koliko će svaki dobiti i treba li dati prednost određenim sektorima, proizvodima ili proizvodnim sustavima.

Dizajn svake nacionalne sheme potpore odredit će jesu li maslinici podobni za potporu i kako će se izračunavati njihove isplate.

Države članice moraju raspodijeliti hitnu pomoć do 28. veljače 2027. Komisija je navela da je potrebna brza reakcija jer će se poljoprivrednici uskoro morati odlučiti o kupnji i proizvodnji prije proizvodne sezone 2027.

Uz alokaciju od 540 milijuna eura, Vijeće Europske unije donijelo je zasebnu uredbu kojom se proširuju opcije dostupne vladama u okviru postojeće Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).

Iako se te dvije mjere oslanjaju na različite kanale financiranja, obje su dio šireg odgovora EU-a na povišene troškove gnojiva i energije.

Uredba uspostavlja privremeni program likvidnosti unutar programa ruralnog razvoja za poljoprivrednike najviše pogođene povećanim troškovima gnojiva i ostalim proizvodnim troškovima.

Može se financirati sredstvima iz Europskog fonda za ruralni razvoj koja bi inače ostala neiskorištena.

EAFRD može financirati do 65 posto prihvatljivih javnih izdataka u okviru novog programa. Države članice mogu osigurati dodatna nacionalna sredstva u iznosu do 200 posto doprinosa EAFRD-a.

Kako bi se ubrzala isplata i smanjio administrativni posao, potpora se može isplaćivati kao fiksni iznos po hektaru i provoditi putem nacionalnih strateških planova Zajedničke poljoprivredne politike.

Za godinu zahtjeva 2026. uredba povećava maksimalni avans na izravna plaćanja s 70 na 75 posto i omogućuje državama članicama da ta plaćanja isplate ranije nego inače.

Vlade također mogu prilagoditi svoja proračunska sredstva za izravna plaćanja za 2027. godinu kako bi odražavale nacionalne prioritete i promjenjive uvjete u svojim poljoprivrednim sektorima.

Najnovije mjere slijede nedavno obustavljanje carina na uvoz amonijaka i uree iz nekoliko zemalja. Taj je potez imao za cilj povećati dostupnost dušičnih gnojiva i smanjiti troškove uvoza.

Dok obustava carina cilja na cijene i opskrbu gnojivima, novoprijavljene financijske mjere nastoje ublažiti pritisak koji poljoprivrednici već osjećaju kroz izravnu pomoć, avansna plaćanja i veću fleksibilnost u korištenju poljoprivrednih sredstava.

Europska komisija opisala je inicijative kao dio šireg akcijskog plana za gnojiva čiji je cilj ojačati domaću proizvodnju, diversificirati opskrbu i smanjiti izloženost Europe geopolitičkim poremećajima i poremećajima na energetskom tržištu.

Poljoprivredne organizacije vrše pritisak na vlade da brzo prijeđu od europskog odobrenja do praktičnih nacionalnih shema pomoći.

Predsjednik Irske udruge poljoprivrednika Francie Gorman nedavno je rekao zastupnicima Europskog parlamenta da prijedlog od 540 milijuna eura još nije donio opipljivu potporu poljoprivrednicima.

Upozorio je da poljoprivrednici trebaju sigurnost prije kupnje gnojiva za sezonu proizvodnje 2026./27. i pozvao na koordinirani europski odgovor, a ne na fragmentirane nacionalne mjere.

Copa-Cogeca, europska krovna organizacija koja predstavlja poljoprivrednike i poljoprivredne zadruge, procjenjuje da će sama uvozna carina EU-a na dušikova gnojiva u 2026. godini poljoprivrednike koštati 820 milijuna eura.

Organizacija je pozvala na hitne zaštitne mjere, veću transparentnost tržišta i mjere za osiguranje opskrbe gnojivima za 2027. godinu.

Vijeće je navelo da su mjere namijenjene tome da državama članicama osiguraju alate za pružanje hitne, ciljane pomoći, istovremeno potičući učinkovitiju upotrebu gnojiva i usvajanje bioloških, niskougljičnih i kružnih alternativa.

Zakonodavni postupak za uredbu o ZSP-u sada je dovršen. Stupit će na snagu dan nakon objave u Službenom listu Europske unije.