Europski sektor maslinovog ulja spreman za oporavak unatoč klimatskim i tržišnim pritiscima

Izazovi su brojni za uzgajivače maslina diljem Europe. Ipak, očekuje se da će sektor u sljedećem desetljeću ostvariti rastuće prinose i učinkovitije se prilagoditi utjecajima klimatskih promjena.

Prema izvješću Europske unije o poljoprivrednim izgledima za razdoblje od 2025. do 2035. godine, predviđa se oporavak sektora maslinovog ulja od nedavnih najnižih razina proizvodnje zabilježenih u nekoliko država članica.

Budući da se očekuje da će ukupna površina pod maslinicima ostati uglavnom stabilna, oporavak je prvenstveno potaknut višim prinosima, a ne širenjem površina, što odražava povećanje produktivnosti i modernizaciju nasada.

Izvješće predviđa da će proizvodnja maslinovog ulja u Španjolskoj stabilizirati na prosječno 1,8 milijuna tona godišnje. U Portugalu se očekuje da će prosječna godišnja proizvodnja doseći 200.000 tona.

U obje zemlje tradicionalni maslinici pretežno se uzgajaju na kišnicu. Međutim, rast proizvodnje sve je više koncentriran na sustave s navodnjavanjem, visoke i super-visoke gustoće, čija se proizvodnja očekuje da će postupno nadmašiti proizvodnju tradicionalnih nasada.

Prema izvješću, ti moderni sustavi imaju koristi od učinkovitijeg upravljanja vodama, pomažu ublažiti klimatski stres i postaju odlučujući čimbenik u dugoročnoj stabilnosti proizvodnje.

U Italiji, gdje tradicionalni nasadi i dalje čine većinu proizvodnje, očekuje se da će proizvodnja maslinovog ulja opadati za oko tri posto godišnje zbog smanjenja površina pod kulturom i niže produktivnosti.

Proizvodnja u Grčkoj također će se suočiti s poteškoćama, budući da se očekuje da će klimatski pritisci i nepovoljni uvjeti za održavanje obrađenih površina zadržati prosječnu proizvodnju ispod 180.000 tona godišnje.

Iako se očekuje da će se prinosi poboljšati u mnogim regijama zahvaljujući tehnološkom napretku, obnovi voćnjaka i poboljšanim agrotehničkim praksama, malo je vjerojatno da će ta poboljšanja u potpunosti nadoknaditi strukturne ograničenja u svim proizvodnim područjima.

Sektor ostaje izložen značajnim dugoročnim rizicima. Klimatske promjene prepoznaju se kao najkritičniji strukturni izazov, usko povezan s ekstremnim vremenskim događajima, dugotrajnim sušama i sve većim nedostatkom vode.

Izvješće također ističe postupno poboljšanje okoliša, pri čemu se intenzitet upotrebe pesticida u maslinicima predviđa smanjiti za oko sedam posto do 2035. godine zbog poboljšanih praksi i strukturnih promjena.

Pritisak štetočina i dalje predstavlja ozbiljnu zabrinutost. Posebno se širenje Xylelle fastidiosa navodi kao jedna od najtežih prijetnji, pri čemu njezin razorni utjecaj u Pugliji i dalje ograničava oporavak sektora.

S aspekta potražnje, izvješće upozorava da se potrošnja maslinovog ulja smanjuje u nekoliko ključnih zemalja proizvođača.

Iako se maslinovo ulje i dalje uvelike smatra zdravim prehrambenim masnoćama, kontinuirani porasti cijena posljednjih godina smanjili su potrošnju, osobito među potrošačima osjetljivima na cijenu.

Ovaj je trend najizraženiji izvan mediteranskog bazena, gdje su se potrošači sve više okrenuli jeftinijim alternativama poput suncokretovog ulja.

U Španjolskoj se predviđa da će potrošnja maslinovog ulja po stanovniku pasti za oko 0,6 posto godišnje do 2035. godine, što odražava promjenjive prehrambene navike i demografske promjene.

Slični padovi očekuju se u Italiji, Grčkoj i Francuskoj, pri čemu se godišnji padovi procjenjuju na 0,5 – 1,3 posto.

Portugal se izdvaja, jer se očekuje da će rast domaće proizvodnje poboljšati dostupnost i cjenovnu pristupačnost, podržavajući veće razine potrošnje.

U neproizvođačkim zemljama EU-a očekuje se da će zdravstveni profil maslinovog ulja nastaviti poticati potražnju, pri čemu se predviđa da će prosječna potrošnja po stanovniku porasti na oko 1,2 kilograma do 2035. godine.

Prema izvješću, Španjolska i Portugal trebali bi ojačati svoje položaje kao vodeći svjetski igrači tijekom nadolazećeg desetljeća.

Predviđa se da će neto izvoz Španjolske porasti za 5,1 posto, potpomognut moderniziranim sustavima proizvodnje i većom domaćom potrošnjom. Očekuje se da će neto izvoz Portugala porasti za 0,9 posto.

Predviđa se da će većina ostalih država članica EU-a povećati neto uvoz maslinovog ulja za prosječno 4,1 posto godišnje kako bi zadovoljile rastuću potražnju.

Očekuje se da će u Italiji, tradicionalno jednom od najvećih svjetskih uvoznika maslinovog ulja, smanjenje domaće proizvodnje i niža potrošnja dovesti do godišnjeg smanjenja neto uvoza za 0,4 posto.

Sveukupno, predviđa se da će Europska unija održati i blago ojačati svoju globalnu tržišnu poziciju, pri čemu se očekuje da će ukupni izvoz maslinovog ulja porasti za 6,1 posto do 2035. godine. Izvješće naglašava da će diferencijacija proizvoda i učinkovito marketing biti ključni za očuvanje konkurentnosti usred sve intenzivnije globalne konkurencije.

Prognoza također naglašava sve veći pritisak na sektor stolnih maslina EU-a, gdje se klimatski stres nameće kao ključni izazov.

U cijelom bloku sve nepredvidljivije vrijeme i kronični manjak vode potkopavaju proizvodnju, osobito u Španjolskoj, gdje sve veći udio nasada bez navodnjavanja postaje ekonomski neodrživ.

Očekuje se da će proizvodnja stolnih maslina u EU-u blago opadati u nadolazećim godinama kako se obrađeno područje nastavlja smanjivati, iako povećanje prinosa u navodnjavanim nasadima djelomično ublažava taj pad.

Iako Španjolska može postići ograničene dobitke kroz intenzivne sustave, predviđa se da će proizvodnja u Grčkoj, Italiji i Francuskoj postupno opadati. Očekuje se da će portugalska ulaganja u učinkovito upravljanje vodom pomoći stabilizirati proizvodnju.

Što se tiče potrošnje, predviđa se da će prosječna potrošnja stolnih maslina po stanovniku u EU porasti umjereno, s oko 1,8 na 2,0 kilograma do 2035. godine, iako se nacionalni trendovi znatno razlikuju.

Očekuje se da će se potrošnja u Španjolskoj nastaviti smanjivati, dok se predviđa rast potražnje u Grčkoj, Italiji i Portugalu. Potrošnja po stanovniku u Portugalu predviđa se doseći oko 0,6 kilograma, što označava najbrži relativni rast među glavnim proizvođačima.

Očekuje se da će se potrošnja u Francuskoj stabilizirati nakon snažnog rasta tijekom proteklog desetljeća, dok se predviđa da će se u drugim zemljama EU-a nastaviti povećavati, dosežući oko 1,1 kilogram po stanovniku do sredine 2030-ih.

Očekuje se i da će se trgovinski obrasci razlikovati. Za Španjolsku i Portugal predviđa se da će ostati neto izvoznici stolnih maslina, dok se za Italiju predviđa povećanje neto uvoza za otprilike 24 posto između 2025. i 2035. godine.

Očekuje se da će ostale zemlje EU-a zabilježiti prosječan godišnji rast uvoza od oko 2,2 posto, usred pojačane konkurencije proizvođača izvan EU-a, uključujući Tursku, Egipat, Maroko i Tunis.

Autori upozoravaju da se Poljoprivredni pregled ne bi trebao tumačiti kao prognoza. Objavljuje se godišnje i iznosi moguće razvojne smjerove temeljene na trenutačnim politikama, tržišnim uvjetima i pretpostavkama modeliranja. Pripremljen od strane Europske komisije u suradnji s Zajedničkim istraživačkim centrom, također se oslanja na analize iz Izvida poljoprivrede OECD-FAO.