Izvješće upozorava na posljedice klimatskih promjena u Aziji
Azijska razvojna banka upozorava da su ljudsko zdravlje i sigurnost hrane u azijsko-pacifičkoj regiji ugroženi ako se ne poduzmu mjere za borbu protiv klimatskih promjena.
Izvješće koje je ovog mjeseca objavila Azijska razvojna banka (ADB) upozorava na posljedice globalnog zatopljenja u azijsko-pacifičkoj regiji.
Pod nazivom "Regija u opasnosti: ljudske dimenzije klimatskih promjena u Aziji i na Pacifiku", studija je rezultat suradnje Azijske razvojne banke (ADB) sa sjedištem u Manili i Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klimatskih promjena (PIK).
Azijske zemlje drže budućnost Zemlje u svojim rukama. Ako odluče zaštititi sebe, pomoći će spasiti cijeli planet.
ADB je u priopćenju za medije upozorio da je "globalna klimatska kriza vjerojatno najveći izazov s kojim se ljudska civilizacija suočava u 21. stoljeću, a Azijsko-pacifička regija je u središtu svega. Dom za dvije trećine siromašnih u svijetu i smatraju se jednom od regija najranjivijih na klimatske promjene, zemlje u Aziji i na Pacifiku izložene su najvećem riziku od pada u još dublju siromaštinu — i katastrofu — ako se mjere ublažavanja i prilagodbe ne provedu brzo i snažno."
Izvješće upozorava da se postignući u gospodarskom razvoju i poboljšanju životnih standarda u regiji mogu lako poništiti ako se ne poduzmu koraci za suzbijanje emisija i smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima. Bez tih promjena, klimatske promjene mogu uzrokovati porast temperatura, porast razine mora, poremećaje u obrascima oborina te ekstremne vremenske prilike i poplave diljem Azije. Ti učinci mogu imati ljudsku cijenu u obliku štete na usjevima, ugroženih izvora prihoda i potrebe za uvozom hrane.
Izvješće od 131 stranice započinje uvodom u azijsko-pacifičku regiju, njezinu geografiju, stanovništvo i gospodarstvo kao pozadinu za razumijevanje potencijalnih utjecaja klimatskih promjena na regiju. Slijedi odjeljak koji ispituje te utjecaje, a posebno promjene u temperaturama, oborinama, porastu razine mora, hidrologiji, učestalosti ciklona i rizike od poplava koje se mogu očekivati. Posljednji dio obuhvaća ljudsku cijenu klimatskih promjena, a posebno njihov utjecaj na ljudsko zdravlje, urbana područja, sigurnost, migracije i trgovinske mreže.
Studija zaključuje da će, čak i ako se ostvare pariški ciljevi u pogledu temperature (tj. ograničavanjem globalnog zatopljenja na 1,5 °C do 2 °C), neki ekosustavi i socioekonomski sektori u regiji i dalje biti pogođeni, dok će potpuni izostanak promjena imati teške posljedice po sredstva za život, ljudsko zdravlje, migracije i potencijal za sukobe.
Moguća rješenja predložena za ublažavanje klimatskih promjena u azijsko-pacifičkoj regiji ona su koja su navedena u Pariškom sporazumu. To uključuje brzu dekarbonizaciju, mjere prilagodbe za zaštitu najranjivijih, projekte usmjerene na obnovljivu energiju i inovacije u infrastrukturi i prometu.
Hans Joachim Schellnhuber, ravnatelj Instituta za istraživanje klimatskih utjecaja u Potsdamu i koautor izvješća, upozorio je: "Azijske zemlje drže budućnost Zemlje u svojim rukama. Ako odluče zaštititi se od opasnih klimatskih promjena, pomoći će spasiti cijeli planet. Izazov je dvostruk. S jedne strane, emisije stakleničkih plinova u Aziji moraju se smanjiti na način da globalna zajednica može ograničiti globalno zatopljenje na znatno ispod 2 °C, kako je dogovoreno u Parizu 2015. godine."
"No, čak je i prilagodba porastu temperature od 1,5 stupnja Celzijevih velik zadatak", dodao je Schellnhuber. "Dakle, s druge strane, azijske zemlje moraju pronaći strategije za osiguravanje prosperiteta i sigurnosti usred neizbježnih klimatskih promjena unutar održivog globalnog razvoja. No, vodstvo u čistoj industrijskoj revoluciji pružit će Aziji neviđene gospodarske prilike. A istraživanje najboljih strategija za ublažavanje udaraca promjena u okolišu učinit će Aziju ključnim akterom u multilateralizmu 21. stoljeća."
U nastojanju da se suzbije klimatske promjene u regiji, Azijska razvojna banka je 2016. godine namijenila 3,7 milijardi dolara, iznos koji će do 2020. godine dosegnuti 6 milijardi dolara.