Nova istraživanja povezuju ultraprocesiranu hranu s prijevremenom smrću
Dvije neovisne studije u Francuskoj i Španjolskoj otkrile su da su ljudi koji konzumiraju mnogo ultra-prerađene hrane pod većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i prijevremenog umiranja.
Prema dvjema novim velikim studijama objavljenima u časopisu BMJ, ultraprerađena hrana povećava rizik od srčanih udara, moždanih udara i prijevremenog umiranja.
Studije, koje su proveli neovisni istraživački timovi u Francuskoj i Španjolskoj, sugeriraju da visok unos ultraprocesirane hrane povećava rizik od razvoja prvog srčanog oboljenja, moždanog udara ili prijevremenog umiranja.
S obzirom na ovo i druge studije koje su pokazale povezanost između konzumacije ultraprerađene hrane i drugih zdravstvenih ishoda, ljudi bi trebali ograničiti udio ultraprerađene hrane u svojoj prehrani.
Otkriveno je da sudionici koji su jeli najviše prerađene hrane imaju 23 posto veću vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih bolesti od onih koji su ih konzumirali najmanje.
Francusku studiju vodili su istraživači Bernard Srour i Mathilde Touvier s Pariškog sveučilišta, a pratili su 105.000 sudionika, muškaraca i žena, tijekom pet godina, tijekom kojih je njihova prehrana procjenjivana dva puta godišnje. Više od 1.400 sudionika razvilo je začepljene arterije u srcu ili je pretrpjelo srčani ili moždani udar, što je odgovaralo čimbeniku rizika od 23 posto.
Među sudionicima koji su konzumirali najviše ultraprerađene hrane, stopa kardiovaskularnih bolesti iznosila je 277 na 100.000 ljudi godišnje, dok je kod onih koji su jeli najmanje bila niža, 242 na 100.000; što ukazuje na to da je prehrana bogata ultraprerađenom hranom štetna za zdravlje srca.
Iako je ovo bila prva epidemiološka studija koja je procijenila povezanost između udjela prerađene hrane u prehrani i rizika od kardiovaskularnih bolesti, ranije studije, uključujući kohortu Nutri-Net Santé, već su izrazile zabrinutost da je ultra-prerađena hrana povezana s većim rizikom od razvoja bolesti, uključujući rak, sindrom iritabilnog crijeva, hipertenziju, pretilost i depresiju, te da bi mogla biti povezana i s prijevremenom smrću.
"Uzimajući u obzir ovu i druge studije koje su pokazale povezanost između konzumacije ultraprerađene hrane i drugih zdravstvenih ishoda, ljudi bi trebali ograničiti udio ultraprerađene hrane u svojoj prehrani i umjesto toga dati prednost konzumaciji neprerađene i minimalno prerađene hrane", rekao je Srour za Olive Oil Times.
Želio je naglasiti da u kategoriju ultraprerađene hrane, uz junk food, spadaju i mnogi drugi proizvodi, uključujući masovno proizvedeni pakirani kruh i peciva, pakirane grickalice, tvornički proizvedene slastice i deserte, gazirana i zaslađena pića, kao i rekonstruirane mesne proizvode poput mesnih okruglica, nuggetsa od piletine i ribe.
"Nedostatak vremena nije izgovor; ne treba puno vremena da se, na primjer, upotrijebi smrznuta riba i povrće s tek prstohvatom maslinovog ulja, soli, papra i majčine dušice ili začina te porcija cjelovitih tjestenina", rekao je Srour. "Ukusno je i treba samo 10 minuta za kuhanje."
Savjetovao je ograničiti konzumaciju pakirane hrane bogate konzervansima, uključujući instant rezance i juhe u prahu, gotova jela u pakiranjima i prehrambene proizvode koji sadrže visoke razine šećera, masti i hidrogeniziranih ulja, kao i modificirane škrobove i izolate proteina.
Druga studija, koju su proveli istraživači sa Sveučilišta u Navarri u Španjolskoj, proučavala je prehrambene navike gotovo 20.000 španjolskih odraslih osoba tijekom desetljeća, tijekom kojeg je prehrana procjenjivana godišnje. I ova studija ukazala je na vezu između ultraprocesirane hrane i kraćeg životnog vijeka.
Rezultati su pokazali da su sudionici s najvišim unosom ultraprerađene hrane imali 62 posto veću vjerojatnost smrti unutar 20 godina nego sudionici s najnižim unosom.
Tijekom ove studije zabilježeno je 335 smrtnih slučajeva i utvrđeno je da je na svakih 10 smrtnih slučajeva u skupini koja je konzumirala najmanje prerađene hrane, bilo 16 smrtnih slučajeva među sudionicima s prehranom bogatom ultraprerađenom hranom (više od četiri porcije dnevno), što je odgovaralo povećanju rizika od prijevremenog umiranja za 62 posto. Svaka dodatna porcija dodatno je povećala rizik za 18 posto.
Srour je savjetovao čitateljima da prije kupnje obrađene hrane provjere ambalažu i odaberu proizvode s sastojcima nižeg rizika i većom nutritivnom vrijednošću, kao i da se klone hrane bogate šećerom, soli i transmasnim kiselinama.
Upozorio je na visoku konzumaciju ultraobrađenih proizvoda koji sadrže aditive povezane s kardiovaskularnim rizikom te je naveo visoke doze sulfita (koji se često nalaze u gotovim umacima), visoke razine mononatrijevog glutamata (uobičajenog sastojka u gotovim rezancima i juhama), emulgatora, umjetnih sladila i zgušnjivača nazvanog karagenan kao aditive kojih bi se trebalo kloniti.
Srour je također savjetovao da ambalaža ultraprerađenih namirnica može sadržavati štetne materijale poput bisfenola A, koji je povezan s povećanim rizikom od kardiometaboličkih poremećaja, te je otkrio da brojne spojeve koji se novonastaju tijekom prerade hrane mogu biti štetni za kardiovaskularno zdravlje.