Maslinovo ulje i interventna kardiologija
Kako abnormalni metabolizam koji dovodi do srčanih bolesti može biti značajno utjecat na prehranu koja uključuje maslinovo ulje.
Što intervencijski kardiolog ima s maslinovim uljem?
Uobičajeni radni dan interventnog kardiologa u kateterizacijskoj laboratoriji najvjerojatnije uključuje slučajeve koronarne bolesti srca, bilo u akutnom obliku ("akutni koronarni sindromi", tj. srčani udari ili nestabilna angina) ili u kroničnom obliku (kronična stabilna angina). Intervencijski kardiolog koristi perkutane postupke, poput balonskih angioplastika i stentova, zajedno s nizom lijekova za otvaranje začepljenih koronarnih arterija. U nijednom kardiološkom zahvatu se ne koristi maslinovo ulje!
Pa koja je veza s maslinovim uljem? Priča o oboljelim srčanim arterijama započinje nekoliko desetljeća prije nego što se interventni kardiolog pozove da izvede bilo kakve zahvate. Ono što pokreće bolest arterija obično je pušenje ili abnormalni metabolizam. Upravo abnormalni metabolizam dovodi do srčanih bolesti na koje maslinovo ulje može značajno utjecati.
Maslinovo ulje može smanjiti rizik od srčanog udara i moždanog udara.
U tridesetima i četrdesetima mnogi od nas, izloženi zapadnjačkom načinu života (ograničena tjelesna aktivnost, prerađena i brza hrana puna soli te zasićenih i trans masti te grickalice s visokim glikemijskim indeksom poput keksa, slastica i bombona), imaju plitke plakove kolesterola u koronarnim arterijama. Spora vremenska linija "ateroskleroze" (nakupljanje kolesterolskih plakova u stijenkama arterija) može biti iznenada i nepredvidivo prekinuta "krizom" uzrokovanom nestabilnošću plaka. Na njezinoj se površini ili formira "pukotina" ili se unutar plaka dogodi malo "krvarenje". Nestabilni plak potom potiče protok krvi da stvori ugrušak na mjestu plaka jer krv situaciju nestabilnog plaka tumači kao "krvarenje" i reagira onako kako je programirana: stvaranjem ugruška.
Ono što je doista dramatično jest vremenski tijek stvaranja ugruška ("tromboze"): potrebno je između jedne i četiri minute da se ugrušak stvori unutar arterije i pretvori prethodno stabilnu plaketu, koja je uzrokovala malo ili nikakvo suženje lumena arterije, u potpuno okluzivnu. To zaustavlja protok krvi i opskrba srčanih ili moždanih stanica, koje ovise o toj arteriji, hranjivim tvarima naglo prestaje. Ćelije tada počinju brzo umirati, što dovodi do srčanog udara, moždanog udara ili iznenadne smrti. Glavni čimbenici rizika i za razvoj plaka (ateroskleroza) i za nestabilnost plaka s formiranjem ugruška (aterotrombotska bolest) su:
• Pušenje
• Metabolički sindrom
• Genetski profil
• Proces starenja
Iako ne možemo ništa učiniti protiv svoje nasljednosti ili starenja
mnogo toga možemo učiniti da zaustavimo druga dva "ubojice": pušenje i metabolički sindrom. Iako je maslinovo ulje (i ostale značajke takozvane "mediteranske prehrane" ili "mediteranskog načina života") snažno povezano sa zdravljem našeg metabolizma, koliko mi je poznato, nema svojstva za odvikavanje od pušenja.
Metabolički sindrom je kombinacija abdominalne pretilosti (također nazvane "visceralna pretilost", "središnja pretilost", "tijelo kruškolikog oblika" ili "pivski trbuh") uz abnormalnu razinu kolesterola, abnormalni metabolizam šećera (predijabetes ili dijabetes tipa 2) i visok krvni tlak ("hipertenzija"). Do metaboličkog sindroma dovode sjedilački način života i nezdrava prehrana. Prehrana je nezdrava ako sadrži:
• Previše kalorija •
Previše soli
• Nezdrave masti (zasićene i trans-masti)
• Uglikohidrati s visokim glikemijskim indeksom
S druge strane, zdrava prehrana, zajedno s redovitom i adekvatnom tjelovježbom, pomaže spriječiti ili barem ublažiti metabolički sindrom i aterosklerozu (infarkt i moždani udar). Zdrava prehrana ne odnosi se samo na ono što ne smije sadržavati (četiri gore navedene kategorije), već i na ono što bi trebalo uključivati svaki dan:
• Najmanje pet porcija voća i povrća
• Cjelovite
žitarice • Omega-3 PUFA (višestruko nezasićene masne kiseline koje se nalaze u masnoj ribi poput lososa, sardina, skuše)
• MUFA (jednostavno nezasićene masne kiseline koje se nalaze u maslinovom ulju, maslinama, avokadu, orašastim plodovima, tamnoj čokoladi)
Tri četvrtine maslinovog ulja čine MUFA (uglavnom oleinska kiselina), a ostatak je gotovo ravnomjerno podijeljen između PUFA i zasićenih masti. MUFA su vrlo korisne za naše zdravlje jer:
• smanjuju razinu LDL-"lošeg" kolesterola u krvi•
"istiskuju" zasićene masti iz
prehrane• doprinose sitosti (čine da se osjećamo siti uz manju količinu hrane)
• usporavaju apsorpciju ostatka naše hrane, sprječavajući brzu apsorpciju ugljikohidrata s visokim glikemijskim indeksom i time sprječavaju skokove inzulina i prijevremenu glad
• povećavaju adiponektin, hormon koji potiče "gorenje" tjelesne masti za proizvodnju
energije • sadrže dodatne korisne tvari (antioksidanse i fitokemikalije)
Posebno, maslinovo ulje ima:
• najviši udio MUFA u usporedbi s drugim biljnim uljima ili orašastim plodovima
• viši prag oksidacije, pa je kod prženja u dubokom ulju manje vjerojatno od bilo kojeg drugog biljnog ulja da postane djelomično hidrogenirano (pretvoreno u "otrovne" trans-masti), i ono
• sadrži mnoštvo antioksidativnih fitokemikalija poput polifenola (tirozola), skvalena, karotenoida i vitamina E
Maslinovo ulje sadrži gotovo nikakav natrij (sol) i ima oko 9 kalorija po gramu.
Metabolički sindrom i ateroskleroza (infarkti, moždani udari ili iznenadna smrt) češće se javljaju kada je ravnoteža našeg tijela pomaknuta prema upali (proinflamatorno) i stvaranju ugrušaka (protrombotično). Maslinovo ulje pomaže u suzbijanju oba morbidna stanja zahvaljujući svom sadržaju MUFA i antioksidansa. Nadalje, antioksidansi i oleokanthal suprotstavljaju se neurotoksičnom učinku ADDL proteina koji su uključeni u Alzheimerovu bolest. Čini se da maslinovo ulje također ima učinak protiv starenja i smanjuje rizik od određenih vrsta raka, uključujući rak dojke, gušterače, želuca, grla i mokraćnog trakta.
Zdravstvene dobrobiti maslinovog ulja kod specifičnih bolesti
Hipertenzija
Prehrana bogata nezasićenim masnim kiselinama snižava krvni tlak u usporedbi s prehranom bogatom zasićenim mastima. Među nezasićenim mastima čini se da i mononezasićene masne kiseline (poput onih koje se nalaze u maslinovom ulju) i polinezasićene masne kiseline (koje se nalaze u ribi i drugim biljnim uljima) snižavaju krvni tlak. Italijansko istraživanje na pacijentima s poznatom hipertenzijom pokazalo je da konzumacija 40 g maslinovog ulja dnevno smanjuje krvni tlak za otprilike 50 % (gotovo polovica pacijenata uspjela je smanjiti dozu ili u potpunosti prestati uzimati lijekove za krvni tlak). Blagotvoran učinak maslinovog ulja (posebno ekstra djevičanskog maslinovog ulja) pripisuje se uglavnom njegovim polifenolima.Kardiovaskularne bolesti (ateroskleroza i aterotromboza)
Visoka razina LDL kolesterola doprinosi aterosklerozi i aterotrombozi, taložeći kolesterol u stijenkama arterija i začepljujući arterije vitalnih organa (kao što su srce, mozak i bubrezi). HDL kolesterol je "dobar" kolesterol i djeluje kao "sakupljač", uklanjajući kolesterol iz naslaga u stijenkama arterija. Smanjenje razine LDL kolesterola i povećanje razine HDL kolesterola imaju značajne zdravstvene koristi i štite od srčanih udara, moždanih udara i iznenadne smrti. Konzumacija oko dvije jušne žlice maslinovog ulja smanjuje LDL (loš kolesterol) i blago povećava HDL (dobar kolesterol).
Osim povoljnog učinka na razinu LDL-a i HDL-a, maslinovo ulje ima još dvije prednosti koje smanjuju rizik od srčanog i moždanog udara:
• Sprječava oksidaciju LDL-a, koja ga čini aterosklerotskijim od njegova neoksidiranog oblika. Ovaj blagotvorni učinak maslinovog ulja na lipide posreduju njegove antioksidativne komponente, osobito polifenoli i vitamin E.
• Smanjuje rizik od "tromboze" (nastanka ugruška) u arterijama smanjenjem faktora koji ili uzrokuju zgrušavanje (plazmin faktor VII) ili inhibiraju razgradnju već stvorenih ugrušaka (inhibitor aktivatora plazminogena)
Dijabetes tipa 2 i metabolički sindrom
Maslinovo ulje smanjuje metaboličke komplikacije dijabetesa tipa 2 i metaboličkog sindroma. Svojim polifenolima i sastojcima skvalenom smanjuje visoku razinu upalne aktivnosti prisutnu i kod dijabetesa i kod metaboličkog sindroma. Tako maslinovo ulje pomaže smanjiti LDL – "loš" kolesterol, oksidaciju lipida i visok krvni tlak. Prehrana bogata maslinovim uljem također olakšava glikemijsku kontrolu jer ostavlja "manje prostora" za ugljikohidrate (posebno "jednostavne šećere" koji uzrokuju skokove inzulina i prijevremeni napad gladi).
Alzheimerova bolest
Upala i slobodni radikali oštećuju moždane stanice i narušavaju sinaptičku funkciju, doprinoseći neurodegeneraciji i gubitku moždanih stanica koji karakterizira Alzheimerovu bolest. Sadržaj skvalena u maslinovom ulju (zajedno s ostalim antioksidansima) ima neuroprotektivne učinke i ne dopušta oksidaciju svojih mononezasićenih masnih kiselina (što se, nažalost, događa kod polinezasićenih masti koje stoga mogu pridonijeti oštećenju živaca). Oleokanthal, još jedna komponenta maslinovog ulja, u znanstvenim istraživanjima pokazala je usporavanje napredovanja Alzheimerove bolesti.
Starenje i dugovječnost
Slobodni radikali napadaju i oštećuju stanice i njihove sastojke, osobito DNK koji se nalazi ne samo u staničnom jezgri nego i u mitohondrijama. Hipoteza je da maslinovo ulje svojim antioksidativnim djelovanjem inhibira peroksidaciju i smanjuje oštećenje mitohondrijske DNK, čime se očuvala vitalnost i mladolikost. Čini se da sastojak oleokanthal značajno doprinosi anti-age učincima maslinovog ulja. Postoji izvještaj o 120-godišnjoj Izraelki koja je svakodnevno pila čašu maslinovog ulja!
.
Antonis Pothoulakis, dr. med., FACC
, interventni kardiolog
, Klinika "Iasis", Markou Botsari 76-78
, Chania 73100, Kreta, Grčka
Zdravstvene dobrobiti maslinovog ulja kod specifičnih bolesti