Značajna studija o mediteranskoj prehrani ispravljena nakon dovedenih u pitanje metoda
Nakon nekih nepravilno provedenih kliničkih ispitivanja, studija je ponovno ocijenjena, a njezini autori su potvrdili nalaze.
Još 2013. godine studija o učinku mediteranske prehrane na ljude s visokim rizikom od srčanih bolesti i moždanih udara potresla je medicinsku zajednicu. Studija je zaključila da režim temeljen na mediteranskoj prehrani može pomoći smanjiti te događaje za 30 posto.
Nijedno prethodno ispitivanje nije bilo podvrgnuto tako intenzivnom nadzoru.
No prošlog je tjedna studija povučena kako bi je njezini autori preispitali, a zatim je ponovno objavljena s istim rezultatima, ali drugačijim tonom u korištenom jeziku.
Studija, objavljena u časopisu New England Journal of Medicine, bila je golema i po trajanju i po broju sudionika; trajala je pet godina i pratila više od 7000 ljudi u 11 područja Španjolske, koji su se pridržavali im dodijeljene prehrane. Utvrđeno je da pušači, pretile osobe i dijabetičari imaju manje kardiovaskularnih događaja ako pređu na mediteranski način prehrane s četiri žlice ekstradjevičanskog maslinovog ulja dnevno ili na istu prehranu, ali s jednom uncijom orašastih plodova dnevno.
Sve dok studija nije provedena, dokazi da mediteranska prehrana može pomoći ljudima koji boluju od srčanih bolesti uglavnom su se temeljili na opažanjima da stanovnici zemalja mediteranskog bazena imaju niže stope tih događaja. Znanstvenici su već sumnjali da su njihove prehrambene navike razlog tome, ali postojala je mogućnost i drugih čimbenika, poput uvjeta okoliša ili njihovog specifičnog načina života.
Prvotno izvješće dobilo je mnogo pohvala jer je klinička ispitivanja u tom području teško provesti, s obzirom na to da sudionici moraju pridržavati određeni obrazac ponašanja i moraju biti neprestano nadzirani.
No, statističku analizu jednog liječnika, Johna Carlislea, pokazala je da neki od podataka korištenih u studiji nisu bili pravilno prikupljeni. Stvarni je problem bio u tome što je studija pretpostavljala da su prehrane sudionicima bile dodijeljene nasumično kako bi se osiguralo da moguće poboljšanje njihovog zdravstvenog stanja proizlazi iz prehrane i samo iz nje, no to nije uvijek bio slučaj.
U nekoliko slučajeva ista je prehrana dodijeljena cijeloj obitelji ili čak cijelom selu, što je moglo uzrokovati netočne rezultate jer su podaci prikupljeni od skupine ljudi koji dijele mnoge zajedničke navike i okolišne parametre. Istraživači nisu mogli biti sigurni je li do poboljšanog stanja dovela prehrana ili drugi zajednički čimbenici.
Ponovna procjena nalaza izvorne studije trajala je gotovo godinu dana. U svom revidiranom izvješću istraživači su napravili statističke prilagodbe kako bi nadoknadili istaknute probleme. Također su promijenili rječnik i izraze koje su koristili.
Prilično je uobičajeno da se znanstveni radovi nakon objave nađu pod mikroskopom akademika koji traže nesuglasice i moguće sumnjive podatke, ali je vrlo neuobičajeno da autori povuku i preispitaju svoj rad.
Miguel A. Martínez-González, jedan od istraživača, rekao je za The Washington Post da su on i ostatak tima, nakon što su preispitali svoj početni rad, bili sigurniji u svoje zaključke jer su oni zapravo bili dvostruko provjereni i potvrđeni. Tim je "pazljivije prilagodio potencijalne neravnoteže", dodao je. "Nijedno prethodno ispitivanje nije prošlo kroz tako intenzivnu provjeru."
No, događaj je izazvao mješovite reakcije drugih istraživača. Donald Berry, statističar u Centru za rak MD Anderson u Houstonu, rekao je za New York Times da su istraživači "bili neuredni i nisu znali da su neuredni". Dodao je da, iako koristi maslinovo ulje za kuhanje, i dalje nije siguran u vezi s konkretnom studijom.
Bradley Efron, profesor sa Stanforda, rekao je da pregledana studija nije dovoljna da ga potakne na pridržavanje mediteranske prehrane.
Kardiolog Steven Nissen iz klinike Cleveland rekao je da je bio oduševljen što je u prvom članku vidio "besprijekorno ispitivanje" te da mu je njegova recenzija "potvrdila" da su rezultati ispravni.
Mediteranska prehrana možda je najslavniji prehrambeni režim na planetu, a stotine izvješća i studija pokazuju njezine blagotvorne učinke. Predmetna studija je pregledana i ponovno objavljena, a ishod je bio isti: prehrambeni obrazac mediteranske prehrane može pomoći ljudima s visokim rizikom da 30 posto rjeđe obole od srčanog udara i moždanog udara.
No, bez obzira na ishod studije, kako je rekao John Carlisle: "U što god vjerovali, ne bi trebalo ovisiti samo o jednom radu. Pokušajte imati ne samo uravnoteženu prehranu, već i uravnotežen pogled."