Mediteranska prehrana potiče korisne crijevne bakterije
Studija u Wake Forest Baptist Medical Centeru u Sjevernoj Karolini otkrila je da je MedDiet povećao korisne bakterije u crijevima za 7 posto nakon 30 mjeseci.
Posljednjih godina vruća je istraživačka tema crijevni mikrobiom, jer znanstvenici otkrivaju da on ima učinke na zdravlje koji daleko nadilaze probavu. Novo istraživanje
otkrilo je da mediteranska prehrana
(MedDiet) može povećati raznolikost bakterija, kao i podići broj korisnih sojeva bakterija u crijevnom traktu.
Naša je studija pokazala da su se dobre bakterije, prvenstveno Lactobacillus, od kojih su većina probiotičke, značajno povećale u skupini koja je konzumirala mediteransku prehranu.
Koristeći se primatima, istraživači su osmislili studiju kako bi pokazali što bi se dogodilo kada bi se zapadna prehrana i mediteranska prehrana konzumirale tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Problem kod dugoročnih studija na ljudima jest to što se one obično temelje na upitnicima o prehrani koje ispitanici sami popunjavaju, što rezultira procjenom, a ne preciznim izračunom unosa hranjivih tvari, objasnio je u priopćenju za medije glavni autor Hariom Yadav, docent molekularne medicine, mikrobiologije i imunologije na Medicinskom centru Wake Forest Baptist.
"U našem crijevu živi oko 2 milijarde dobrih i loših bakterija. Ako su bakterije određene vrste i nisu pravilno uravnotežene, naše zdravlje može stradati. Naša je studija pokazala da su dobre bakterije, prvenstveno laktobacili, od kojih su većina probiotički, bile značajno povećane u skupini koja je konzumirala mediteransku prehranu", dodao je Yadav.
U istraživanju su primati nasumično raspoređeni da tijekom 30 mjeseci primaju ili zapadnjačku prehranu ili mediteransku prehranu. Budući da zapadnjačka prehrana koju konzumiraju ljudi uključuje mnogo crvenog mesa i slatkiša, verzija te prehrane u studiji sastojala se od goveđe masti, svinjske masti, kolesterola, maslaca, jaja, saharoze i kukuruznog sirupa s visokim udjelom fruktoze.
Budući da je mediteranska prehrana bogata voćem, povrćem, mahunarkama, masnom ribom, cjelovitim žitaricama i maslinovim uljem, njezina simulacija u studiji uključivala je voćni pire, sok od povrća, maslinovo ulje, riblje brašno, riblje ulje, brašno od crnog graha i slanutka, maslac, pšenično brašno, jaja i saharozu. Obje prehrane imale su jednak broj kalorija.
Na kraju 30 mjeseci testirani su uzorci izmeta kako bi se analizirao crijevni mikrobiom, što je zajednica korisnih i štetnih sojeva bakterija koji nastanjuju crijevni trakt.
Rezultati su pokazali da je bakterijska raznolikost crijeva bila primjetno viša kod primata na mediteranskoj prehrani nego kod onih na zapadnoj prehrani. Štoviše, kod primata na mediteranskoj prehrani korisne bakterije su se povećale za 7 posto, dok su se kod onih na zapadnoj prehrani povećale samo za 0,5 posto.
U intervjuu za Olive Oil Times, Yadav je nagađao o tome koje bi značajke i svojstva mediteranske prehrane mogle biti odgovorne za njezinu vrijednost za mikrobiom.
"Još nije poznato zašto i kako MedDiet može povećati broj korisnih bakterija u crijevima; međutim, pretpostavljamo da bi za to mogla postojati dva razloga. Jedan je taj da je prehrana bogata zdravim mastima biljnog i ribljeg podrijetla, koje mogu poslužiti kao hrana za rast korisnih bakterija. Drugi je razlog taj da MedDiet također ima visok udio biljnih vlakana koja mogu bolje poticati rast dobrih bakterija poput laktobacila", rekao je.
Na pitanje je li pozitivan učinak MedDieta na crijevni mikrobiom jedan od čimbenika odgovornih za povezanost tog prehrambenog plana s nižim rizikom od kroničnih bolesti, Yadav je odgovorio da bi to doista mogao biti slučaj. Oni dalje istražuju tu moguću povezanost.
"Naši objavljeni podaci nisu pokazali nikakvu vezu s kroničnim bolestima; međutim, naše tekuće studije istražuju vezu između povećanja dobrih bakterija nakon konzumacije mediteranske prehrane i poboljšanih metaboličkih i kognitivnih funkcija", rekao je Yadav.
Studija je objavljena u časopisu Frontiers in Nutrition.