Pretilost je "nadolazeća epidemija" u zemljama u razvoju, kaže Svjetska banka
Loše prehrambene navike i smanjena tjelesna aktivnost glavni su razlozi visokih stopa pretilosti.
Novo izvješće Svjetske banke ukazuje na to da se visoke stope pretilosti uočavaju među populacijama u zemljama u razvoju, čime se opovrgava uvriježeno mišljenje da je pretilost problem samo u razvijenim i bogatim zemljama svijeta.
Ulaganje više resursa na prve linije za rano otkrivanje i liječenje stanja, prije nego što postanu ozbiljnija, spašava živote, poboljšava zdravstvene ishode, smanjuje troškove zdravstvene skrbi i jača spremnost.
Više od 70 posto od 2 milijarde pretilih osoba u svijetu živi u zemljama s niskim ili srednjim prihodima, navodi se u izvješću, što pretilečinu čini globalnim izazovom sa značajnim posljedicama po zdravlje i gospodarstvo.
"Kako zemlje ekonomski napreduju i rastu prihodi po stanovniku, razorni utjecaj i teret pretilosti nastavit će se prebacivati na siromašne", rekla je Meera Shekar, koautorica izvješća.
Zbog visoke razine pretilosti očekivani životni vijek se smanjuje, dok se troškovi invaliditeta i zdravstvene skrbi u zemljama u razvoju u sljedećih 15 godina povećavaju na 7 bilijuna dolara.
S iznimkom zemalja subsaharske Afrike, bolesti povezane s pretilosti sada su jedan od tri najčešća uzroka smrtnosti u svijetu, odgovorne su za godišnji broj smrtnih slučajeva od četiri milijuna ljudi od 1975. godine.
Loše prehrambene navike, uključujući konzumaciju ultraprerađenih i slatkih namirnica te ograničenu tjelesnu aktivnost, glavni su pokretači epidemije pretilosti, navodi se u izvješću, dok je učinkovit način suočavanja s njom stvaranje kvalitetnih sustava primarne zdravstvene zaštite i provođenje drugih preventivnih mjera.
"To ima smisla i s zdravstvenog i s ekonomskog stajališta", rekao je Muhammad Pate, globalni direktor za zdravstvo, prehranu i populaciju pri Svjetskoj banci. "Ulaganje više resursa na prve linije za rano otkrivanje i liječenje stanja, prije nego što postanu ozbiljnija, spašava živote, poboljšava zdravstvene ishode, smanjuje troškove zdravstvene skrbi i jača spremnost."
Ostale mjere za sprječavanje daljnjeg porasta razine pretilosti su educiranje potrošača, obavezno označavanje prerađene hrane i uvođenje poreza na nezdravu hranu, smanjenje konzumacije soli i pića zaslađenih šećerom te razvoj programa prehrane za djecu.