Istraživači preporučuju biljna ulja bogata omega-6
Studija sugerira da su sojino, kanola i kukuruzno ulje zdrava za srce, iako je prekomjerna količina omega-6 masnih kiselina povezana s nekoliko zdravstvenih stanja.
Američki su istraživači pregledali 15 studija i rekli da nisu pronašli nikakve dokaze da prehrana bogata linolnom kiselinom (omega-6) ima ikakve veze s upalom u tijelu. "Naši dokazi upućuju na to da se srčano zdravu prehranu može postići upotrebom sojinog, ulja kanola, kukuruznog i suncokretovog ulja umjesto životinjskih masti pri kuhanju", naveli su u svom pregledu objavljenom u časopisu Journal of the Academy of Food and Nutrition (ranije poznatom kao Journal of the American Dietetic Association).
Ulje kanola uvršteno je na popis preporučenih biljnih ulja iako nije tako bogat izvor omega-6 masnih kiselina u usporedbi s drugim biljnim uljima, s 20 posto masnih kiselina koje potječu od linolne kiseline, u usporedbi sa 60 posto u kukuruznom ulju.
Maslinovo ulje nigdje nije spomenuto u studiji.
Maslinovo ulje je zapravo siromašno linolnom kiselinom, s prosječno 10 posto masti koje potječu od ove masne kiseline. Iz tog je razloga preporučljivo za kuhanje jer pomaže održati uravnotežen omjer dviju masnih kiselina: omega-6 i omega-3.
Većina istraživača slaže se da u zapadnim prehrambenim navikama ima previše omega-6 masnih kiselina, a premalo omega-3 masnih kiselina. Omega-6 i omega-3 su obje esencijalne masne kiseline, što znači da ih naše tijelo mora dobiti prehranom. Obje masne kiseline imaju korisna svojstva, no moraju biti donekle uravnotežene u našoj prehrani.
Trenutno je u većini zapadnih prehrana količina omega-6 masnih kiselina 15 do 50 puta veća od količine omega-3. To je problematično jer se omega-6 masne kiseline natječu za neke od istih enzima kao i omega-3 i ometaju zdravstvene dobrobiti omega-3 masnih kiselina.
Čini se da visok unos omega-6 masnih kiselina u prehrani dolazi uglavnom od konzumacije prerađene hrane, koja sadrži nekoliko vrsta biljnih ulja bogatih omega-6 masnim kiselinama, poput linolne kiseline. Omega-6 je u nekim studijama povezan s upalom, ali ne i u drugima.
Važne točke:
- Kao što istraživači navode, studije koje su pregledali bile su male, pri čemu je najveća imala 60 sudionika, a neke samo 6.
- Studije su obuhvatile samo zdrave sudionike.
- Istraživanje je financirala organizacija ILSI (Međunarodni institut za životne znanosti, tehnički odbor za prehrambene lipide za Sjevernu Ameriku), neprofitna znanstvena organizacija čiji su članovi uglavnom tvrtke iz prehrambeno-pićarskog, poljoprivrednog, kemijskog i farmaceutskog sektora. Među članovima tog specifičnog odbora su Monsanto (između ostalog stvara sjemenje kukuruza, uljane repice i soje) kao i druge velike prehrambene tvrtke.
- Glavni istraživač G. H. Johnson navodi sukob interesa jer je tijekom posljednjih 5 godina pružao savjetodavne usluge tvrtkama Monsanto Company i Bunge Limited.
.
Osim potencijalnog sukoba interesa u studiji, stvarnost je da zapadna prehrana sadrži previše omega-6 masnih kiselina te bi predlaganje upotrebe biljnih ulja poput sojinog i kukuruznog ulja, koja su također bogata omega-6 masnim kiselinama, samo pogoršalo problem.
Visok omjer omega-6 i omega-3 masnih kiselina povezan je s povećanim rizikom od raka prostate i dojke, povećanim rizikom od Alzheimerove bolesti i depresivnih simptoma, kao i s problemima s reprodukcijom.
Mediteranska prehrana primjer je prehrane koja ima zdraviji omjer omega-6 i omega-3 masnih kiselina, najvjerojatnije zbog upotrebe svježe hrane (vrlo nizak unos prerađenih prehrambenih proizvoda), maslinovog ulja kao glavnog izvora masti (siromašnog linolnom kiselinom) i visokog unosa masne ribe bogate omega-3 kiselinama, poput inćuna i sardina.