Kvarjenje grčkog maslinovog ulja neće povećati konkurentnost.
Agencija predlaže da Grčka dopusti maslinovo ulje pomiješano s drugim uljima na grčkom tržištu. Hoće li se ovaj pristup obiti o glavu?
Nedavno je grčka vlada putem Grčke komisije za konkurenciju zatražila izvješće od Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), međunarodne ekonomske organizacije osnovane 1961. godine za poticanje gospodarskog napretka i svjetske trgovine.
Izvješće je službeno predstavljeno u prosincu 2013. i uključivalo je nekoliko preporuka, uključujući ukidanje zastarjelih propisa.
Iako su mnoge preporuke imale smisla, druge nisu. Posebno značajan prijedlog bio je ukidanje zabrane proizvodnje mješavina maslinovih ulja s drugim biljnim uljima unutar Grčke. Trenutno u Grčkoj proizvođači maslinovog ulja ne smiju miješati maslinovo ulje s drugim uljima, kao što su sojino, kukuruzno, suncokretovo ili njihova kombinacija.
OECD je, u nastojanju da ograniči regulatorne prepreke, izjavio da su koristi od ove mjere jasne. Koje su to navodne koristi?
Prema OECD-u, dopuštanje proizvodnje miješanih maslinovih ulja u Grčkoj omogućilo bi novim dobavljačima ulazak na tržište, čime bi se potaknuli konkurentski pritisci (ili ponekad samo prijetnja time), što bi dovelo do inovacija proizvoda, povećanja učinkovitosti i potencijalno nižih troškova za proizvođače te nižih cijena za potrošače. Trenutačna odredba sprječava grčke proizvođače da se natječu na domaćem tržištu s jeftinijim uvezenim miješanim uljima, tvrdili su.
Kako bi argument bio još uvjerljiviji, OECD je naveo da, iako Grčka ima najveću potrošnju maslinovog ulja po stanovniku na svijetu, ta je količina opala te da druge mediteranske zemlje poput Španjolske i Italije nemaju tu ogradu i stoga su konkurentnije.
Takvo razmišljanje na prvi se pogled može činiti logičnim, ali čini se da je riječ o općem prijedlogu koji nije potkrijepljen nikakvim konkretnim brojkama, niti uzima u obzir odnos Grka i maslinovog ulja.
Prvo, navode da bi takva mjera mogla dovesti do potencijalno nižih troškova za proizvođače i potrošače, ali budući da bi to bio glavni razlog za ukidanje odredbe, "možda" nije dovoljno.
Maslinovo ulje u Grčkoj općenito je jeftinije nego u drugim zemljama, hoće li ove nove mješavine biti jeftinije? Ne postoje dokazi da hoće. Hoće li se nova miješana ulja uopće plasirati na tržište kao zdravija ili inovativna? Vjerojatno. Vidjeli smo kako se ta ulja promoviraju u drugim zemljama, osobito u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Znamo da one zapravo nisu zdravije. Većina studija koje pokazuju zdravstvene prednosti maslinovog ulja odnosi se na ekstra djevičansko maslinovo ulje, a ne na mješavine. A najvažnije pitanje je: hoće li ih grčki potrošači kupovati? U ovom izvješću nisu uzeti u obzir navike Grka u kupovini i kuhanju. Da, na sreću Grci i dalje imaju visoku potrošnju maslinovog ulja, no za određene potrebe kuhanja koriste i druga biljna ulja. Ali postoji jasna razlika: maslinovo ulje ili biljno ulje, a ne mješavina.
Još jedno pitanje je kvaliteta. Grčka je poznata po svojim malim maslinicima, visokokvalitetnom maslinovom ulju i visokom postotku proizvodnje ekstra djevičanskog maslinovog ulja (čak 80 % proizvedenog maslinovog ulja je ekstra djevičansko, za Španjolsku taj postotak iznosi 30 %, a u Italiji oko polovice.
Prema izvješću Američke komisije za međunarodnu trgovinu, grčka maslinova ulja mogu se razlikovati od drugih jer imaju poželjne profile okusa i postižu dobre rezultate na kemijskim testovima koji mjere kvalitetu. Međutim, vrlo malo grčkog maslinovog ulja izvozi se pod grčkim nazivom. Većina izvoženog grčkog maslinovog ulja ide talijanskim puniteljima u boce radi miješanja s maslinovim uljima iz različitih izvora.
Zapravo, grčka maslinova ulja vrlo su tražena među puniteljima za miješanje s drugim ekstra djevičanskim uljima kako bi se podigla ukupna kvaliteta. Drugim riječima, grčko maslinovo ulje dodaje se drugim uljima kako bi im poboljšalo okus. Grčka maslinova ulja također se smatraju među najvoćnijima i najrobustnijima. To postavlja važno pitanje: zašto bi zemlja koja proizvodi visokokvalitetno maslinovo ulje, ne samo po okusu nego i po zdravstvenim dobrobitima, narušavala svoj proizvod dodavanjem raznih upitnih biljnih ulja?
Problem s kojim se Grčka suočava jest taj da se vrlo malo maslinovog ulja izvozi kao grčkog. Tek nedavno pojavio se trend izvoza grčkog maslinovog ulja s grčkim identitetom. Koraci su mali, ali značajni, i upravo tu Grčka može vidjeti financijsku korist. S obzirom na to da je Grčka treći najveći svjetski proizvođač maslinovog ulja, a izvozi samo mali postotak kao grčko, potencijalna korist od izvoza je ogromna.
Da, Španjolska i Italija dopuštaju miješanje, ali iako su i one mediteranske zemlje s bogatom kulturom maslinovog ulja, razlikuju se na nekoliko načina. Maslinovo ulje u Grčkoj se koristilo, i još uvijek se koristi, kao glavna vrsta masnoće za kuhanje u cijeloj zemlji, za razliku od Španjolske i Italije gdje se prehrana uvelike razlikuje od juga do sjevera. Španjolska i Italija već imaju uspostavljene identitete za svoje marke maslinovog ulja. Grčka to ne čini, a dopuštanje takvog miješanja u suštini bi uništilo svu reputaciju koju je grčko maslinovo ulje dosad steklo i koja se širi zahvaljujući naporima uglavnom malih proizvođača maslinovog ulja i privatnih inicijativa
Konačno, važno je napomenuti da preporuka agencije ne uzima u obzir posljedice koje bi takva promjena mogla imati na javno zdravlje i kulturni i prehrambeni identitet Grka. Poznata je činjenica da Grčka, zajedno s drugim mediteranskim zemljama, pokazuje manju pridržavanost svoje tradicionalne mediteranske prehrane. Grci usvajaju zapadnjačku prehranu, konzumirajući više prehrambenih proizvoda koji nisu lokalni. Kao dobar primjer: Grčka ima više od 70 vrsta sireva, a ipak je jedan od najprodavanijih sireva u Grčkoj, osim fete, uvozna nizozemska sireva. Kako to Grčkoj financijski koristi?
Srećom, grčka vlada je u početku rekla ne prijedlogu o miješanju maslinovog ulja, ali to nije dovoljno. Grčka vlada mora dati prioritet promicanju razvoja jasnog grčkog prehrambenog identiteta ne samo izvan Grčke, već i unutar nje, a maslinovo ulje je odličan početak.