Žohar bi mogao predstavljati novu prijetnju maslinama
Istraživači su otkrili da su masline jedina vrsta stabala osim jasena ranjiva na napad invazivnog žižaka jasena, što može imati razorne posljedice.
Tim istraživača sa Sveučilišta Wright State u Ohiju otkrio je da invazivni žilverov žižkar (EAB) može dovršiti svoj razvoj na maslinama, čime je ta biljka postala druga službeno potvrđena vrsta koja nije jasen, a na kojoj se ovaj kukac može naseliti. Iako je EAB dosad predstavljao prijetnju samo šumama i krajolicima, ovo najnovije otkriće otkriva da bi invazija mogla imati negativne posljedice za masline.
Istraživanje sposobnosti EAB-a da se nastani na kultiviranoj maslinici (Olea europaea) vodio je Don Cipollini, profesor fiziologije biljaka i kemijske ekologije na Sveučilištu Wright State.
Nalazi su objavljeni u časopisu Journal of Economic Entomology. Temelje se na prethodnim studijama koje su započele 2014. godine, u kojima je tim istraživao napade na bijelu šimširicu (Chionanthus virginicus), koja je srodnik brijesta.
Uzgojene masline bliski su srodnik bijelog čina i poznato je da rastu na područjima gdje su uzgajani osjetljivi jasenovi. U početnim studijama provedena su ispitivanja na stablu koristeći jaja EAB-a dobivena od kukaca koji prethodno nisu bili u kontaktu ni s maslinom ni s bijelim činom, kako bi se otkrio istinski urođeni potencijal EAB-a za korištenje alternativnih domaćina bez prilagodbene prednosti.
U ovoj studiji istraživači su koristili sortu masline Manzanilla i stavljali jaja izravno na prerezane stabljike. Otkriveno je da se larve mogu hraniti i razviti do odrasle dobi na stablu, iako ne na istoj razini kao na većini sjevernoameričkih jasena ili bijelom jorgovanu.
Rezultati su otkrili da je potencijalni raspon domaćina EAB-a širi nego što se ranije mislilo te da bi, ako insekt može otkriti i iskoristiti masline, mogao prijeći u štetnika usjeva. Budući da su masline već osjetljive na nekoliko patogena i insekata, to bi ih moglo učiniti još osjetljivijima na EAB. To bi povećalo vjerojatnost njegova potencijalnog širenja i opstanka.
Prema Cipolliniju, posljedice toga da EAB postane štetnik masline zahtijevale bi ozbiljne mjere od svih uključenih strana. "Ako EAB može otkriti i iskoristiti masline na terenu, to bi moglo imati negativne posljedice na rast i produktivnost maslina. Za njega će se morati uspostaviti protokoli za tretman i upravljanje", rekao je.
"Ako EAB neće napadati masline u nedostatku jasena na tom području, tada uklanjanje jasena postaje dio strategije upravljanja. Masline se kemijski tretiraju protiv nekih štetnika. Ako će im za EAB biti potreban zaseban tretman pesticidima, mnogi od sustavnih pesticida koji se koriste protiv EAB-a na brijestovima neće biti opcija, a drugi nespustavni tretmani morat će se optimizirati. Ako masline doista mogu služiti kao domaćin na terenu, postojat će i važne regulatorne implikacije."
Cipollini je rekao da njegov tim trenutno ponavlja studiju s nekoliko drugih sorti. Također istražuju privlačnost odraslih EAB-a i njihovu spremnost na polaganje jaja na maslinama, korištenje floema od strane ličinki te obrambene mehanizme stabala, kao i to može li EAB dovršiti svoju spolnu zrelost hraneći se isključivo maslinovim lišćem.
Međutim, naglasio je da bi genetski i okolišni utjecaji mogli utjecati na osjetljivost masline na EAB te da su potrebna daljnja ispitivanja interakcija između EAB-a i komercijalno uzgajanih sorti maslina.