Istraživanje potvrđuje da je Xf kriv za isušivanje stabala na Salentu
Projekt financiran od strane Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) potvrdio je da je razaranje uzrokovano bakterijom Xylella fastidiosa.
Biljna epidemija koja uzrokuje takozvano CoDiRO ili brzo kompleksno isušivanje maslina u Salentu (Apulija) bez sumnje je uzrokovana bakterijom Xylella fastidiosa. To je zaključak do kojeg je došla Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), na temelju istraživanja koja su u njezino ime proveli Nacionalni istraživački centar (CNR) i Istraživački centar Basile Caramia u Locorotondu (Bari).
Istraživači su izložili sorte glavnih trajnih usjeva bakteriji umjetnom inokulacijom i izlaganjem zaraznim insektskim vektorima na terenu. Testirani su ne samo masline, već i druge mediteranske biljke poput vinove loze, citrusa, badema, breskve, trešnje i šljive, šumske vrste poput zimzelenog hrasta te ukrasne vrste poput oleandra i mliječice mirte.
Vidi također: Potpuno izvješće o izbijanju Xylella fastidiosa
"Ovi nalazi potvrđuju da soj CoDiRO bakterije Xylella fastidiosa uzrokuje odumiranje masline", rekao je voditelj Jedinice za zdravlje životinja i biljaka EFSA-e, Giuseppe Stancanelli. "Ovo je važan korak naprijed jer rizik od širenja epidemije iz Apulije možemo točno procijeniti samo ako popunimo praznine u znanju o rasponu domaćina i epidemiologiji apulijskog soja."
Prema EFSA-i, masline koje su istraživači inokulirali Xyellom fastidiosa pokazale su iste teške simptome kao i one u Salentu, s osipanjem lišća i odumiranjem, no utvrđeno je da ne reagiraju sve sorte na isti način. Čini se da bakteriji treba više vremena da kolonizira sorte Coratina, Leccino i Frantoio nego sortu Cellina di Nardò, koja je jedna od najčešćih sorti u zagađenom području. Međutim, prema istraživačima, potrebno je više testiranja na većem broju sorti masline kako bi se razumjeli različiti fiziološki odgovori na agresiju bakterije.
Terenski su pokusi također pokazali da zarazni skakavac (Philaenus spumarius), raširen u Apuliji, može prenositi bakteriju na masline, oleander i mirtu. Niti jedna od testiranih citrusa, breskve ili šimšira nije bila pozitivna na Xyllelu fastidiosu nakon izlaganja zaraznom P. spumarius ili izravnim inokulacijama. Potrebna su daljnja testiranja za koštunjavo voće poput breskve i šljive.
"Rezultati ove studije značajno smanjuju neizvjesnosti u vezi s rizikom od Xyellle u Europskoj uniji. U sklopu programa EU za financiranje istraživanja Horizont 2020 postojat će posebni programi za suzbijanje ove bolesti", zaključio je Stancanelli. Sve inokulirane biljke bit će pod nadzorom još najmanje jednu vegetacijsku sezonu, dok će se terenski eksperimenti produljiti na najviše 10 godina.
Ipak, studija će izazvati sumnje i prosvjede, prije svega zbog mogućeg sukoba interesa u vezi s nekim od uključenih istraživača: Vito Savino, Donato Boscia i Maria Saponari troje su od deset osoba imenovanih u istrazi koju je u prosincu pokrenuo državni odvjetnik iz Leccea, Cataldo Motta, zbog raznih prekršaja, uključujući širenje biljne bolesti, namjerno kršenje odredbi o zaštiti okoliša, službenu ispravu s lažnim sadržajem, prijevaru i uništavanje ili narušavanje prirodne ljepote.
Štoviše, postoje oni koji su izrazili zabrinutost jer EFSA nije tijelo međunarodne znanstvene zajednice, već vladina agencija Europske unije zadužena za procjenu stanja znanstvenih istraživanja o izvanrednom stanju uzrokovanom Xyellom, a financira studiju koja će biti uključena u njezine odluke.
"Naši su podaci objektivni. I nepobitni. Ništa se ne mijenja", rekao je Cataldo dnevnim novinama Nuovo Quotidiano di Puglia o tekućoj istrazi: "Pribavit ćemo studiju EFSA-e i dostaviti je našim stručnjacima. Potrebno je imati potpunu sliku najprestižnijih studija kako bi se ostvario ozbiljan sukob argumenata."