Što će spasiti masline Salenta?

Je li iskorenjivanje jedina opcija za spašavanje maslinika Apulije? U Italiji raste negodovanje zbog predloženih mjera za suzbijanje smrtonosne bakterije.

Je li iskorjenjivanje jedina opcija za spašavanje maslinika Apulije? U Italiji je rasprava žestoka i sumnje rastu, dok se uzgajivači i građani pripremaju boriti protiv odluka povjerenika Silettija.

Stvari u Apuliji — talijanskoj regiji u kojoj se od 2013. širi epidemija Xylella fastidiosa koja uništava masline — postaju sve složenije. Rasprava o potrebi iskorjenjivanja zaraženih maslina i masovne uporabe insekticida protiv vektorskih kukaca na pašnjacima i kamenim zidinama je hitna.

Prije nekoliko tjedana Civilna zaštita (Protezione Civile) odobrila je plan koji je predložio imenovani povjerenik Giuseppe Silletti, na čelu Državnog šumarskog korpusa Apulije, za iskorjenjivanje zaraženih biljaka i uporabu pesticida na pogođenim usjevima te u širokim zaštitnim zonama u Salentu kako bi se spriječilo širenje bolesti.

U svom govoru pred Odborom za poljoprivredu Zastupničkog doma, Silletti je pozvao na "preciznu intervenciju" s poštovanjem prema okolišu, "kirurško" iskorenjivanje, oranje tla i upotrebu odabranih insekticida po potrebi, umjesto invazivnijih herbicida.

Unatoč Sillettijevoj opreznosti, podignuo se niz glasova u znak prosvjeda protiv iskorenjivanja i drugih mjera, tvrdeći da je potrebno sačuvati cijenjeno naslijeđe stoljetnih maslina Salenta — nedavno predloženih UNESCO-u za službeni kulturni status — i mogućnost da Xylella zapravo nije štetna za masline.

Kako je izvijestio dobro dokumentirani članak koji je napisala Elisabetta De Blasi na internetskoj stranici Teatro Naturale, više znanstvenih mišljenja, uključujući izvješće EFSA-e 3989 od 6. siječnja 2015., navode da bi podvrsta bakterije Xylella Pauca mogla biti jedan od uzroka sušenja stotinu godina starih maslina u Salentu, ali nije bilo dokaza da je to jedini uzrok.

Prema izvješću EFSA-e, iskorenjivanje se nije pokazalo učinkovitim u drugim dijelovima svijeta gdje je bakterija prisutna: "Opsežan pregled literature nije dao nikakav pokazatelj da je iskorenjivanje uspješna opcija nakon što se bolest jednom uspostavi na nekom području."
Vidi također: Više o epidemiji Xylella fastidiosa u Apuliji
. Nadalje, talijanska revizija objavljena 5. ožujka otkrila je da je od više od 13.250 uzoraka uzetih s stabala koja rastu na poljima i u rasadnicima samo 242 bila pozitivna na Xyellu. Činjenica da je određeni broj pozitivnih stabljika maslina bio bez simptoma također je upućivala na to da bi sušenje moglo biti povezano s drugim uzrocima, poput gljivice.

Neki sumnjaju da nepropisna upotreba herbicida i sredstava protiv srčanih crva u tom području oštećuje stabla, a da ne spominjemo i štetu po zdravlje lokalnog stanovništva (poput sredstva Roundup Crop Prevention tvrtke Monsanto, na bazi glifosata, za koje se sumnja da je kancerogeno). Štoviše, De Blasi ističe da plan protiv Xyelle uključuje upotrebu kemijskih tvari koje je sama EFSA proglasila toksičnima.

Rizik od ugrožavanja apulijskog krajolika i okoliša, te mogućeg oštećenja uspješne turističke industrije koja je duboko povezana s prekrasnim starim maslinicima, izazvao je negodovanje i mnogih ljudi — Građani Apulije, proizvođači, agronomi i brojne slavne osobe – digli su se protiv smjera u kojem djeluju talijanska vlada, Europska komisija i regija Apulija.

Dok u nekim slučajevima prigovori zvuče kao "teorija zavjere" koja implicira velike farmaceutske kuće i zlu vladu, drugi se čine racionalnima, dobro dokumentiranima i zasigurno iskrenima.

Profesor Giuseppe Altieri, koji predaje fitofiziologiju, entomologiju, organsku poljoprivredu i agroekologiju te je istraživač u skupini Agernova u Umbriji, odlučno razotkriva rizike odobrenog plana intervencije. S anketama u ruci zatražio je od Silettija da prekine s masovnom uporabom insekticida, karantenskih linija i iskorenjivanja, što bi po njegovom mišljenju samo pogoršalo zdravlje apulijskih maslinika; pozvao je Silettija da usmjeri napore na "racionalno agroekološko upravljanje" koje povećava bioraznolikost poljoprivrednog ekosustava. Također je zatražio ukidanje zabrane prodaje i sadnje ne samo stranih, već i autohtonih sorti na području Lecea.

Ekonomist rođen u Salentu, Daniele De Michele, koji je također poznati pisac i DJ pod umjetničkim imenom Don Pasta, napisao je žustru otvorenog pisma u Corriere della Sera upućenu ministru poljoprivrede, Maurizia Martinu, guverneru Apulije Nichi Vendoli i predsjedniku pokrajine Lecce Antonio Maria Gabelloneu da zaustave ubijanje stabala. "Rezultat posljednjih 50 godina poljoprivrednih zajmova i financiranja bilo je napuštanje naših ruralnih područja", rekao je De Michele. "Paradoks je u tome što su masline bile ili prekomjerno tretirane ili potpuno zapuštene. No danas postoji mnogo ljudi koji se brinu o svojim maslinama i to čine na dobar i čist način. Moramo početi ispočetka."

S druge strane, političari i istraživači, uključujući Donata Bosciju i Giovannija Martellija, koji su utvrdili da je Xylella fastidiosa uzrok sve štete na maslinama u regiji, inzistiraju na nužnosti izolacije i zaustavljanja širenja bolesti.

Drugi imaju sasvim drugačije mišljenje. U svom najnovijem govoru u Europskom odboru za poljoprivredu, povjerenik EU-a za zdravlje Vytenis Andriukaitis rekao je da je "najviša razina budnosti sada ključna za očuvanje poljoprivrednog gospodarstva" u Salentu te da "potiču oprezan pristup" kako bi zaustavili širenje bakterije. U međuvremenu je TAR (regionalni upravni sud) iz Leccea obustavio iskorjenjivanje maslinika u Ori, jednom od pogođenih sela, nakon žalbe vlasnika.

Situacija u Salentu se nastavlja, razina stresa raste, a rasprava o tome kako spasiti njegova sveta stabla bjesni.