Balearski otoci pooštravaju mjere dok se Xylella širi Mallorcom
Soj Xylella fastidiosa odgovoran za sindrom brzog opadanja masline identificiran je i u drugim biljkama na Mallorci.
Nedavno otkriće još jednog soja Xylella fastidiosa na Mallorci vratilo je smrtonosnog patogena masline u središte pozornosti.
Lokalne vlasti na španjolskom otoku najavile su novi akcijski plan protiv bakterije koja uzrokuje sindrom naglog propadanja masline i pogađa desetke drugih biljnih vrsta.
Iskorjenjivanje patogena je nemoguće, a budućnost podrazumijeva učenje života s Xyellom fastidiosa.
Iako je Xylella fastidiosa prvi put identificirana na Balearskim otocima 2016. godine, ovo je prvi put da su mallorške vlasti identificirale soj 53, koji pripada podvrsti pauca.
Xylella fastidiosa pauca je isti soj koji se od 2008. godine širi južnom Pugliom, uništivši milijune stabala masline.
Vidi također: Evolucijska borba Europe protiv Xylella fastidiosaBakterije su identificirane u oleandru i nekoliko divljih maslina u Sencellesu, općini u središnjoj Mallorci, najvećem otoku vulkanskog arhipelaga.
Biljke su uništene u skladu s protokolima za suzbijanje Xyllele fastidiosa lokalne uprave, koji su u skladu s važećim propisima Europske unije.
Iako je otkriće zabrinjavajuće, nije iznenadilo lokalne vlasti, s obzirom na utjecaj bakterije na vegetaciju otočja tijekom proteklih osam godina.
"Različiti sojevi Xylella fastidiosa pronađeni su na Balearskim otocima i pogađaju različite biljke domaćine," Andreu Juan Serra, voditelj poljoprivrednih službi pri Glavnoj upravi za poljoprivredu, stočarstvo i ruralni razvoj Vlade Balearskih otoka, rekao je za Olive Oil Times.
"Do 16. siječnja na Balearskim otocima identificirano je ukupno 1.566 pozitivnih uzoraka na bakteriju Xylella fastidiosa", rekao je Juan Serra.
"U zaraženim područjima Balearskih otoka pronađene su trideset osam vrsta domaćina za Xylellu fastidiosu", dodao je, navodeći vrste poput divljih trešanja, smokava, ružmarina, vinove loze i maslina.
Do danas je kontinuirano praćenje lokalnih institucija identificiralo 225 stabala masline zahvaćenih sojevima Xyllele fastidiosa na španjolskom arhipelagu.
Stotinu pedeset devet pronađeno je na Ibizi, 14 na Menorci i 52 na Mallorci, gdje se masline uzgajaju tisućama godina.
Bakterija je također identificirana u 596 divljih maslina i 365 stabala badema, uglavnom na Mallorci.
Juan Serra objasnio je da soj 81 pogađa nekoliko vrsta biljaka na Mallorci, a do danas je na Ibici pronađen samo soj 80. "Na Menorci je detektiran samo soj 81 podvrste multiplex, koji pogađa razne biljke", dodao je.
"Fitosanitarne mjere ne razlikuju se među podvrstama, osim za novootkrivenu podvrstu soja 53 na Mallorci, za koju postoji poseban plan za utvrđivanje njezina opsega", rekao je Juan Serra.
Plan za suzbijanje soja 53 dodatno pojačava mjere kontrole intenziviranjem uzorkovanja u područjima gdje je soj otkriven. Cilj je brzo ukloniti bakteriju.
Također zahtijeva od službenika da identificiraju sve podvrste pronađene u uzorcima unutar radijusa od 50 metara od zaražene biljke.
Na meti su i vektorski insekti. "Tretman protiv vektora u svim njegovim fazama razvoja u tim područjima blizu mjesta otkrivanja također je uspostavljen", rekao je Juan Serra.
Slične mjere već su ranije poduzete u Apuliji i značajno su usporile širenje bakterije Xylella fastidiosa.
Vlasti Balearskih otoka također poduzimaju mjere za suzbijanje daljnjeg širenja bakterije.
"Kako je navedeno u akcijskom planu, uspostavljene mjere uključuju pregledavanje, analizu i uklanjanje svog biljnog materijala gdje se otkrije infekcija bakterijom Xylella fastidiosa", rekao je Juan Serra. "Osim toga, zabranjen je promet materijala domaćinskih biljaka između otoka i prijenos biljnog materijala s otoka."
"Iskorjenjivanje patogena je nemoguće, a budućnost podrazumijeva učenje života s Xyellom fastidiosa", dodao je.
Mnoge se aktivnosti provode kako bi se suzbio patogen. "Resursi se usmjeravaju na istraživanje načina borbe protiv bakterije, utvrđivanje najboljih praksi za sprječavanje prijenosa bakterije od strane vektora, proučavanje i promicanje sorti masline, masline i vinove loze za koje je poznato da pokazuju određenu otpornost te proučiti kako mikrobiom biljke utječe na bakteriju," rekao je Juan Serra.
"Ovo znanstveno znanje pomoći će poljoprivrednicima i upraviteljima prirodnih resursa u uspostavljanju smjernica i mjera usmjerenih na minimiziranje štete uzrokovane biljnom patogenom bakterijom", dodao je.
Juan Serra je rekao da su poljoprivrednici na prvoj crti u zaustavljanju širenja Xylella fastidiosa na Balearskim otocima.
"Poljoprivrednici bi trebali štititi svoje usjeve primjenom dobrih poljoprivrednih praksi, kontrolirajući prisutnost ili odsutnost potencijalnih insekata vektora bakterije, primjenjujući tretmane protiv insekata vektora i održavajući pokrivač tla bez vegetacije tijekom razmnožavanja vektora," rekao je.
"Drugim riječima, trebali bi primjenjivati niz dobrih poljoprivrednih praksi koje se preporučuju ovisno o godišnjem dobu", dodao je Juan Serra. "Poljoprivrednici bi trebali kupovati sadni materijal od ovlaštenih rasadnika, sa biljkama koje imaju fito-sanitarni pasoš kao jamstvo da su slobodne od štetnika i bolesti."
Prema Miguelu Mirallesu, vlasniku nagrađivanog proizvođača Treurer na Mallorci, soj 53 predstavlja najznačajniju srednjoročnu prijetnju maslinicima na otoku.
"Međutim, otkako su se pojavili prvi slučajevi Xyllelle fastidiosa, poljoprivrednici i javne uprave, kao i građani općenito, pokazali su visoku razinu svijesti o važnosti problema", rekao je za Olive Oil Times.
Xylella fastidiosa
Xylella fastidiosa je vrsta gram-negativne bakterije po kojoj je poznato da uzrokuje razne biljne bolesti. Na biljke se prenosi putem insekata koji se hrane biljnim sokom, poput lisnih skakača i lisnih ušica. Bakterije koloniziraju ksileumsku tkivo biljke, koje je odgovorno za prijenos vode i hranjivih tvari iz korijena u ostatak biljke, i mogu uzrokovati začepljenja koja ometaju protok vode, što dovodi do simptoma kao što su opeklina lišća, uvenuće, odumiranje i na kraju smrt osjetljivih biljnih vrsta.
Xylella fastidiosa značajan je poljoprivredni patogen jer pogađa širok raspon biljaka domaćina, uključujući važne usjeve poput vinove loze (uzrokujući Pierceovu bolest), citrusa, kave, badema i maslina. Utjecaj ove bakterije predmet je ozbiljne zabrinutosti jer može dovesti do značajnih gospodarskih gubitaka u poljoprivredi i hortikulturi, kao i do narušavanja prirodnog okoliša kada su pogođene autohtone biljke.
Upravljanje i kontrola širenja Xylella fastidiosa predstavlja izazov zbog širokog raspona domaćina i raznolikosti insekata vektora koji mogu prenositi patogen. Mjere uključuju kontrolu insekata vektora, uklanjanje i uništavanje zaraženih biljaka te provođenje protokola fitosanitarne karantene kako bi se spriječilo širenje bakterije na nova područja.
"S pojavom soja 53 pojačane su mjere kontrole i nadamo se da se njegovo širenje može zaustaviti", dodao je.
Miralles je istaknuo kako je ciljana akcija na različitim razinama ključna za suzbijanje patogena.
"Usvajanje preventivnih mjera je ključno, jer je to trenutno najbolji mehanizam za zaustavljanje njezina širenja", rekao je. "Među tim mjerama ključno je razviti dobre prakse u upravljanju tlom, gnojidbi, rezidbi i navodnjavanju. Mjere za borbu protiv vektora također se moraju provesti."
"Sve te mjere moraju se generalizirati, a najbolji način za to je kroz odgovarajuću obuku poljoprivrednika", dodao je Miralles. "Svoje redom, javne uprave moraju uložiti više resursa u otkrivanje novih i boljih načina za borbu protiv bakterije."
Osim poljoprivrednika, lokalne vlasti također nastoje podići svijest među stanovnicima, uglavnom o ponašanjima koja bi mogla izazvati daljnje izbijanje zaraze.
"Provode se obuke i širenje informacija kako bi se podigla svijest o rizicima unošenja biljaka iz različitih mjesta, jer one mogu biti prenositelji štetočina i bolesti", rekao je Juan Serra.
"Na aerodromima i lukama postavljeni su natpisi na više jezika kako bi se upozorilo i stanovništvo i turiste", dodao je.