Promjena klime na vrhu dnevnog reda dok su se svjetski čelnici sastali u Cornwallu na summitu G7

Klimatske promjene našle su se u središtu pozornosti kada su se čelnici Skupine sedam (G7) – političkog foruma koji čini sedam najbogatijih liberalnih demokracija svijeta – sastali u Carbis Bayu u Cornwallu tijekom vikenda.

Vođe Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Japana, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Francuske i Italije ponovno su potvrdile svoju potporu Pariškom sporazumu i složile se da će nastaviti surađivati na ograničavanju porasta globalne temperature na manje od 1,5 °C iznad predindustrijskih razina.

U našim sektorima poljoprivrede, šumarstva i drugih oblika korištenja zemljišta, obvezujemo se osigurati da naše politike potiču održivu proizvodnju, zaštitu, očuvanje i regeneraciju ekosustava te sekvestraciju ugljika. – Zajednička izjava G7, 

"Obvezujemo se ubrzati napore za smanjenje emisija stakleničkih plinova i održati prag globalnog zatopljenja od 1,5 °C na dohvat ruke, jačajući prilagodbu i otpornost kako bismo zaštitili ljude od utjecaja klimatskih promjena, zaustavili i preokrenuli gubitak bioraznolikosti, mobilizirali financije i iskoristili inovacije kako bismo postigli te ciljeve", napisali su čelnici u završnom priopćenju summita.

Vidi također: Klimatske promjene mijenjaju nutritivni sastav svjetskih usjeva

Kako bi se provele nove politike, čelnici su se dogovorili ograničiti širenje termoelektrana na ugljen u svojim zemljama i ostatku svijeta.

Prema priopćenju Bijele kuće, skupina G7 također se složila "prekinuti svaku novu izravnu državnu potporu za međunarodnu proizvodnju termalnog ugljena bez smanjenja emisija do kraja ove godine."

"Šire gledano, ponovno potvrđujemo našu postojeću predanost ukidanju neučinkovitih subvencija za fosilna goriva do 2025. godine i pozivamo sve zemlje da nam se pridruže, prepoznajući značajne financijske resurse koje bi to moglo osloboditi na globalnoj razini za podršku tranziciji i potrebu za predanošću jasnom vremenskom okviru", dodali su čelnici G7 u svojoj zajedničkoj izjavi.

Nadalje, SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka svake će godine u zemljama u razvoju ulagati u novi fond od 2 milijarde dolara (1,65 milijardi eura) za projekte proizvodnje energije koji neće uključivati ugljen kao gorivo, osim ako novi elektrani na ugljen ne budu opremljene tehnologijama sposobnima za hvatanje vlastitih emisija ugljika.

Fond će također ulagati u tehnologiju i osposobljavanje kako bi pomogao zemljama u razvoju da usvoje čišću i održiviju infrastrukturu za proizvodnju energije.

Očekuje se da će ti resursi, rekli su čelnici G7, "mobilizirati do 10 milijardi dolara (8,25 milijardi eura) za sufinanciranje, uključujući i iz privatnog sektora, kako bi se podržala primjena obnovljive energije u zemljama u razvoju i gospodarstvima u nastajanju."

"Ponovno potvrđujemo zajednički cilj razvijenih zemalja da zajednički mobiliziraju 100 milijardi dolara (82,5 milijardi eura) godišnje iz javnih i privatnih izvora, do 2025. godine", dodali su.

Vođe G7 također su se obvezale raditi na industrijskom programu dekarbonizacije kako bi potaknule inovacije i zajedničke standarde, istovremeno smanjujući emisije u ključnim područjima kao što su poljoprivreda, promet te proizvodnja čelika i cementa.

"U našim sektorima poljoprivrede, šumarstva i drugih namjena zemljišta obvezujemo se osigurati da naše politike potiču održivu proizvodnju, zaštitu, očuvanje i regeneraciju ekosustava te sekvestraciju ugljika", stoji u priopćenju.

Do 2030. ili prije, grupa od sedam zemalja složila se prepoloviti emisije zabilježene u svakoj zemlji 2010. godine.

Vidi također: 2020. najtoplija godina u povijesti, zaključujući najtoplije desetljeće na svijetu

Do 2030. godine čelnici su se dogovorili raditi na zaštiti najmanje 30 posto svih kopnenih i morskih površina. U tu svrhu britanski premijer Boris Johnson također je najavio fond "Plavi planet" od 500 milijuna funti (580 milijuna eura) godišnje.

S ciljem smanjenja onečišćenja mora, zaštite oceana i bioraznolikosti, fond će pomoći zemljama poput Gane, Indonezije i pacifičkih otočja da obuzdaju pretjerane ribolovne prakse, istovremeno radeći na zaštiti grebena i morskog života.

Vođe G7 također su naveli zagađenje plastikom kao jedno od glavnih područja intervencije potrebnih za očuvanje bioraznolikosti i morskog života.

Predsjednik SAD-a Joe Biden također je najavio inicijativu "Build Back Better World" (Izgradimo bolji svijet) kojom se razvijajuće zemlje žele dosegnuti masovnim javnim i privatnim financiranjem i partnerstvom s ciljem smanjenja jaza u infrastrukturi.

Iako još uvijek nedostaju detalji, američka inicijativa stavlja ekološku održivost u središte i dobila je podršku ostalih zemalja G7.

"U središtu našeg programa za gospodarski rast i oporavak nalazi se zelena i digitalna transformacija koja će povećati produktivnost, stvoriti nova pristojna i kvalitetna radna mjesta, smanjiti emisije stakleničkih plinova, poboljšati našu otpornost i zaštititi ljude i planet dok težimo nultoj neto razini [emisija stakleničkih plinova] do 2050. godine", također su napisali čelnici skupine G7.

Te će se strategije također predložiti na sljedećoj klimatskoj konferenciji Ujedinjenih naroda, sastanku CoP26, koji će se održati u Glasgowu u studenom.

• G7
• Bijela kuća
• BBC

---