Hrvatska želi da se njezini maslinari organiziraju
Ministar poljoprivrede je rekao da će zadruge pomoći sektoru omogućujući proizvođačima da ostvare korist od financijske potpore i drugih mjera.
Hrvatska ministrica poljoprivrede, Marija Vučković, najavila je da Ministarstvo radi na izmjenama podzakonskih akata koji se odnose na organizacije proizvođača.
Administracija je spora, a prethodni su uvjeti bili preteški za većinu proizvođača. No novi će uvjeti biti fleksibilniji.
Cilj promjena je potaknuti poljoprivrednike i proizvođače na osnivanje sektorskih organizacija koje bi, prema ministrici, pomogle rastu i razvoju omogućujući članovima da koriste financijsku potporu i druge mjere te ih usmjeravale u pripremi za natječaje povezane s Programom ruralnog razvoja EU-a.
Iako su u EU-u udruge maslinara bile važne za razvoj sektora, hrvatski maslinari su se tradicionalno opirali organiziranju, a prethodni pokušaji promjene situacije dali su malo rezultata.
Čini se da su razlozi malena veličina prosječnog proizvođača i nevoljkost za udruživanjem, što dovodi do nedostatka potpore od strane lokalne ili nacionalne vlasti.
Vidi također: Najbolja maslinova ulja iz HrvatskePostojeći kriteriji za osnivanje poljoprivrednih organizacija teško su ostvarivi za maslinare. Potrebno je imati najmanje sedam članova, 150 hektara zemljišta, 50 tona proizvedenog ulja ili 3 milijuna hrvatskih kuna (437.802 USD) godišnjeg prihoda od prodaje. Sedamdeset i pet posto proizvodnje gospodarstva mora ići kroz organizaciju.
Hrvatski maslinari obično posjeduju relativno male parcele i zadržavaju značajan dio proizvedenog ulja za osobnu potrošnju.
Nikada nije postojalo nacionalno udruženje maslinara koje bi zastupalo njihove potrebe, što je navelo bivše ministre poljoprivrede da u različitim razdobljima karakteriziraju maslinarski sektor kao nevažan, navodi Agrobiz.
Dok se priprema novi zakon o udruženjima, proizvođači maslinovog ulja imaju različita stajališta o tome što on može učiniti za njih.
Radoslav Bobanović, ravnatelj zadruge, optimističan je. "Pozdravljam napore i činjenicu da zakonodavci rade na promjeni Zakonika. Administracija je spora, a prethodni su uvjeti bili preteški za većinu proizvođača. Ali novi uvjeti bit će fleksibilniji", rekao je.
Tomislav Najev, vlasnik obiteljske farme, s druge strane, skeptičan je.
"Nisam optimist kad je riječ o ovome. Sa svojih 54 godine smatram se jednim od starijih proizvođača maslinovog ulja, a oni su u prošlosti imali loša iskustva s zadrugama. Prvo su bili prisiljeni ući u zadruge, zatim je većina njih bankrotirala, a one koje su ostale bore se financijski", rekao je Najev.
"Ne mislim da su proizvođači maslinovog ulja zainteresirani za organiziranje. Nije nas briga, sustav funkcionira ovako kako jest", dodao je. "Proizvođači ulja dobivaju malu, ali pouzdanu financijsku potporu od vlade, koja je oslobođena poreza. Nema obveza ni kontrole. Također smo uspostavili dobre prodajne kanale."
Bobanović je tvrdio da postoji neiskorišteni potencijal u zajedničkoj snazi manjih proizvođača u zemlji.
"Trenutačno u Hrvatskoj ima 10 milijuna maslina, ali vjerujem da ima mjesta za još 20 milijuna, a proizvodnja je butik — ne industrijska. Istarska županija mogla bi osnovati jednu organizaciju — u Dalmaciji bi moglo biti tri ili četiri organizacije — a svako otočje formira zasebnu organizaciju. Mogli bi udružiti svoje resurse, kupiti opremu, traktore, maslinu. Mogli bi se brendirati i ispuniti standarde EU-a."