Stručnjaci kažu da se stakleničkim plinovima mora stati na kraj u roku od tri godine

Izjava objavljena uoči samita G20 u Hamburgu upozorila je da emisije stakleničkih plinova moraju do 2020. pokazati značajan pad kako bi se postigli ciljevi Pariškog sporazuma.

Skupina znanstvenika, donositelja politika i poslovnih lidera objavila je priopćenje u kojem upozorava da se emisije stakleničkih plinova moraju smanjiti do 2020. godine kako bi se učinkovito suzbile klimatske promjene.

S tim ciljem pokrenuli su Misiju 2020 uoči samita G20 koji je održan prošlog tjedna u Hamburgu. Krajnji je cilj te zajedničke kampanje podići svijest i ukazati na potrebu smanjenja emisija stakleničkih plinova u sljedeće tri godine.

Grupu vodi bivša glavna klimatska dužnosnica UN-a Christiana Figueres, koja je nadgledala pregovore o Pariškom sporazumu o klimi.

Ključna poruka izvješća je upozorenje da će, ako emisije stakleničkih plinova do 2020. ne pokažu značajan pad, biti teško ograničiti učinke klimatskih promjena unutar sigurnih granica i ispuniti temperaturne ciljeve postavljene Pariškim sporazumom iz 2016., tj. ograničiti porast temperature na ispod 2 stupnja Celzijevih (3,6 stupnjeva Fahrenheita) do 2030. godine.

Kako bi se postigao taj cilj, izvješće je navelo šest ključnih prekretnica koje treba ostvariti u sljedeće tri godine:

  • Obnovljivi izvori energije trebali bi sve više zamjenjivati fosilna goriva diljem svijeta kao glavne izvore električne energije te do 2020. činiti najmanje 30 posto opskrbe električnom energijom u svijetu. Istovremeno bi bio uveden moratorij na izgradnju novih termoelektrana na ugljen, a postojeće bi se zatvorile.
  • Preferirani način prijevoza u velikim gradovima bit će prijevoz s nultom emisijom. To bi uključivalo povećanje upotrebe električnih vozila, podizanje standarda učinkovitosti za teška vozila, više javnog prijevoza i smanjenje emisija u zračnom prometu i pomorstvu.
  • Napori će biti usmjereni na oporavak zemljišta velikih razmjera i smanjenje krčenja šuma. Istovremeno će poljoprivredne prakse biti ekološki prihvatljive, prehrambeni sustavi učinkovitiji, a sigurnost hrane poboljšana. Potiče se upotreba niskougljičnih poljoprivrednih metoda i tehnologija, a potrebno je riješiti i smanjenje emisija iz stočarstva.
  • Doći će do smanjenja teških industrija koje koriste željezo, čelik, cement, kemikalije, naftu i plin. One će biti zamijenjene niskougljičnim alternativama.
  • Zgrade i infrastruktura trebaju se dekarbonizirati, tj. količina plinovitih ugljikovih spojeva ispuštenih tijekom izgradnje bit će smanjena do 2050. godine. Zgrade će postajati sve energetski učinkovitije, a nove će se građevine graditi prema standardima nulte ili gotovo nulte energetske potrošnje.
  • Ulaganja u mjere za rješavanje klimatskih problema premašit će 1 bilijun USD godišnje, a sve će financijske institucije sudjelovati u skladu s "objavljenom strategijom tranzicije". To uključuje inicijative kao što su ulaganje najmanje 200 milijardi USD javnih i 800 milijardi USD privatnih sredstava u klimatske akcije svake godine, povećanje financiranja za klimatske promjene i desetostruko povećanje izdavanja zelenih obveznica. Ostale mjere uključuju osiguravanje da institucije objavljuju financijske rizike povezane s klimom, ukidanje subvencija za fosilna goriva, otkazivanje ulaganja u proizvodnju ugljena, nafte i plina te provedbu mehanizma određivanja cijene ugljika.

Izvješće optimistično navodi da je postignut napredak: posljednje tri godine emisije ugljikovog dioksida iz fosilnih goriva diljem svijeta stagniraju i očekuje se da će se stabilizirati. To se pripisuje kineskoj gospodarskoj transformaciji i rastu upotrebe obnovljive energije diljem svijeta.

Međutim, svjetske temperature su dosegle vrhunac u posljednje dvije godine. 2016. bila je najtoplija godina u povijesti: prošle je godine zabilježena rekordna temperatura od 1,1 °C iznad razine iz predindustrijskog razdoblja, što predstavlja porast od 0,06 °C u odnosu na prethodni rekord postavljen 2015. godine.

Ovaj trend otkriva da je u sljedeće tri godine potrebno postići još mnogo napretka u smanjenju emisija stakleničkih plinova kako bi se na kraju ostvarili pariški ciljevi.