Harvard organizira forum o prehrani planeta tijekom klimatskih promjena
Na forumu na Školi javnog zdravlja T.H. Chan Sveučilišta Harvard raspravljalo se o načinima održavanja prehrambenih resursa ugroženih klimatskim promjenama te o posljedicama za populacije u zemljama u razvoju.
Forum o temi "Budućnost hrane: Prehrana planeta tijekom klimatskih promjena" održan je na Školi javnog zdravstva T.H. Chan Sveučilišta Harvard, a predstavljen je u suradnji s programom Public Radio International "The World" i WGBH-om u utorak, 13. prosinca.
Panelisti su bili akademici, istraživači i stručnjaci: docent za okolišno zdravlje i razlike u izloženosti na Školi javnog zdravstva T.H. Chan Sveučilišta Harvard Gary Adamkiewicz, viša ekologinja u Uredu za program klimatskih promjena Ministarstva poljoprivrede SAD-a (USDA) Margaret Walsh, profesor prakse međunarodnog razvoja na Školi Kennedy Sveučilišta Harvard Calestous Juma i glavni istraživač/direktor Inicijative za otvorenu poljoprivredu (Open Agriculture Initiative) u MIT Media Labu Caleb Harper.
Suština ovog događaja bila je kako ćemo nastaviti hraniti planet s obzirom na klimatske promjene i "demografsko čudovište", odnosno procjenu od 9,7 milijardi ljudi koji će nastanjivati Zemlju do 2050. godine.
Glavna pitanja koja su postavljali i predavač i publika vrtjela su se oko rasta stanovništva, tehnologije, nove Trumpove administracije, GMO-a, pada populacije morskih plodova i prelaska na prehranu temeljenu na biljkama.
Što se tiče prekomjernog stanovništva i održivosti hrane, Adamkiewicz je započeo temu informirajući da na Zemlji živi 7 milijardi ljudi, a do trenutka kada osoba rođena u SAD-u dosegne dobnu granicu za glasanje, na Zemlji bi moglo živjeti 8 milijardi ljudi, od kojih će većina živjeti u gradovima. "Prehranjivanje tog stanovništva na održiv, pristupačan i pravedan način bit će izazov", priznao je.
Walsh je naglasio da danas u svijetu ima 800 milijuna pothranjenih ljudi te da, prema nekim procjenama, 2 milijarde ljudi ne unose dovoljno hranjivih tvari, čak i dok čovječanstvo baca između četvrtine i polovice hrane koju proizvede.
"Sedamdesetih je pitanje bilo: Kako nahraniti sve ljude? Sada je pitanje: Kako ih nahraniti na održiviji način i s optimizacijom resursa", nastavio je Harper.
Juma je usmjerio razgovor prema zemljama u razvoju i (podcijenjenom) utjecaju klimatskih promjena na proizvodnju hrane tamo.
"Većina studija usredotočuje se na prinose određenih usjeva i rijetko uključuje odluke poljoprivrednika. Primjer je Brazil, gdje poljoprivrednici imaju dva usjeva godišnje, ali suočeni s rastućim temperaturama mogli bi ih smanjiti na jedan usjev godišnje, što dovodi do značajnog smanjenja proizvodnje."
Juma je rekao da u suhim i aridnim područjima poput Afrike ljudi u potpunosti napuštaju poljoprivredu te da se masovno napuštanje počinje gomilati puno brže od brzine kojom poljoprivredni centri razvijaju nove sorte.
Walsh je također napomenula da je aspekt koji se tradicionalno zanemaruje u raspravi o hrani i klimatskim promjenama sigurnost hrane. "Sigurnost hrane je ostvarila velik napredak u posljednjih 25 godina, budući da je postotak pothranjenih ljudi diljem svijeta pao s 19 na 11, što je jedno od najvećih postignuća čovječanstva", rekla je.
"Međutim, proizvodni sustav je vrlo osjetljiv na klimatske uvjete. Na primjer, nagli porast temperature tijekom faze oprašivanja usjeva može uništiti usjev za pola dana."
Dakle, kako bismo mogli primijeniti tehnologiju za rješavanje ovih problema? Koje bi bile naše konačne tehnološke granice u poljoprivredi koju prijeti klimatskim promjenama?
Harper je svoje prijedloge iznio tehničkim rječnikom. Među njegovim tehnološki potkovanim prijedlozima bili su: stvaranje zdravijih mikrobioma biljaka, pa čak i sintetičkih mikrobioma, korištenje satelita, mikrosatelita ili dronova za prikupljanje poljoprivrednih podataka s terena i njihovo jasno iznošenje; razumijevanje fenotipskog izražavanja biljaka na mnogo robusniji način, izvršavanje izmjena na genima biljaka i njihovo prenošenje na sljedeće generacije biljaka.
Harper je također govorio o "posluživaču hrane" koji je njegov laboratorij stvorio, maloj kutijici koja može stvoriti klimu bez obzira na mjesto i koja može osloboditi ljude od "klimatskog ropstva".
Juma je razgovor usmjerio na netehnološku stvarnost Afrike, rekavši da bi na kontinentu s lošom infrastrukturom krajnji tehnološki izazov mogao biti izgradnja ljudskih kapaciteta i dinamična obuka mladih poljoprivrednika. "Mladi Afrikanci ne bježe od poljoprivrede, bježe od siromaštva", rekao je.
"Čovječanstvo je uživalo stabilnu klimu tijekom 10.000 godina postojanja poljoprivrede, ali sada ulazimo u novo razdoblje klimatske nestabilnosti i na to bi se tehnologija trebala usredotočiti", rekao je Walsh.
Adamkiewicz je, s druge strane, istaknuo potrebu za prijelazom s konvencionalnih sustava na održivo konvencionalne sustave te za podršku poljoprivrednicima i proizvođačima koji "rade pravu stvar", tehnološki, vjerojatno putem zajmova za mala poduzeća.
"Želim iznijeti slona u sobi", rekla je Thomson u jednom trenutku. "Trumpova administracija… hoće li promijeniti sve što radite? Mislim, oni poriču klimatske promjene i ne usredotočuju se na inovacije, već bi radije stvorili sliku američkog poljoprivrednog sektora kakav je bio prije 40 do 50 godina… Što mislite??
Osim Walshe, koja je rekla da ne može nagađati jer je prijelazna faza još premlada, ostali su govornici iznijeli svoja mišljenja.
Adamkiewicz je rekao da postoje nepobitne činjenice koje ukazuju na stvarnost klimatskih promjena, pri čemu su suše na srednjem zapadu SAD-a snažan primjer. "Mississippi je bio na razini na kojoj se nisu mogle kretati barže i moramo istaknuti takve primjere", rekao je.
Harper je rekao da je, po njegovom mišljenju, pretjerano značajno STEM obrazovanje dio agende Republikanske stranke, a Juma je rekao da se čelnici afričkih zemalja prestali oslanjati na međunarodne sporazume nakon upitnih rezultata iz Kopenhagena, Dublina i Cancuna. "Shvatili su da moraju sami obaviti posao čišćenja kuće", izjavio je Juma.
Online forum dao je publici priliku da postavi pitanja panelistima. Činilo se da su ljudi zabrinuti zbog GMO-a, prehrane s više biljnih namirnica i pada globalnih zaliha morskih plodova.
Što se tiče GMO-a, stručnjaci su dali odgovore suprotne uvriježenom mišljenju. "Nemamo veliki broj dokaza da su GMO-i toliko loši", odgovorio je Adamkiewicz i preusmjerio fokus na kombinaciju sorti usjeva i pesticida. Harper je zauzeo isti pristup.
"Sve što ste jeli u proteklih 15.000 godina poljoprivrede je GMO. Kukuruz nije onakav kakav je bio, poljoprivreda nije prirodna! Potrebna nam je bolja rasprava o tome što znači 'prirodno'", rekao je, čineći se zabrinutijim kvalitetom hrane nego njezinim modifikacijama.
"Kako možemo potaknuti ljude da usvoje prehranu s više biljaka?" upitao je član publike.
Za Adamkiewicza je ta retorika pitanje privilegija, a uglavnom se oslanja na potrošačku stranu stvari i osobne izbore.
"Jedna trećina kopnene površine svijeta prekrivena je vrstom zemljišta koja nije pogodna ni za što drugo osim za stočarstvo", rekao je Walsh, podržavajući mješovite sustave koji kombiniraju stočarsku i biljnu proizvodnju.
Za Harpera bi protein na biljnoj bazi bio odlično rješenje. Jedini je problem učiniti ga ukusnijim. "U dalekoj budućnosti imat ćemo uzgojeno meso i modificirat ćemo stanice kako bismo dobili kožu — što sada i radimo — i meso."
Što se tiče predviđenog 50-postotnog smanjenja svjetskih zaliha morskih plodova u sljedećih 20 godina zbog širenja srednje klase u Kini i očekivanog rasta svjetske populacije, Harper je govorio o tome kako ćemo uzgajati ribu u oceanima, unutar velikih plutajućih struktura, a Adamkiewicz je potaknuo čovječanstvo da jede i nešto drugo osim lososa, kozica i tune.
Walsh je iskoristio raspravu kako bi publici objasnio promjene u kiselosti i slanosti oceanskog prehrambenog lanca zbog klimatskih promjena.
Na kraju događaja Thomson je zamolio paneliste da nam daju svoj završni let.
Adamkiewicz se usredotočio na stvarnost klimatskih promjena i potrebu da ih prihvatimo, a da pritom ne narušavamo gospodarstvo i dobrobit ljudi.
Walsh je rekao da klimatske promjene jesu važne i da su važne Amerikancima jer žive u globalno integriranom prehrambenom sustavu.
Harper se nadao da sljedeća generacija poljoprivrednika neće biti samo obični poljoprivrednici, već i poljoprivrednici-strojari, poljoprivrednici-električari, poljoprivrednici koji obrađuju podatke, te da će se definicija poljoprivrede proširiti na sve discipline.
I na kraju, ali ne i najmanje važno, Juma je predvidio da će prehrambena sigurnost postati nacionalna sigurnost, svojevrsna nacionalna prioritetna agenda diljem svijeta. "Time ćemo uključiti mnogo više slonova u sobi", rekao je Juma.