Mediteranska prehrana dobra je i za okoliš
Prehrana koja prevladava u mediteranskim zemljama stvara znatno manji ugljični otisak nego standardne prehrane u zemljama poput Sjedinjenih Američkih Država.
Nedavno španjolsko istraživanje zaključilo je da mediteranska prehrana nije samo zdrava, nego i bolja za okoliš.
Mediteranska prehrana hvaljena je kao jedna od najzdravijih prehrana na svijetu zbog visoke potrošnje povrća, mahunarki, voća i maslinovog ulja te niskog unosa životinjskih proteina.
Nedavno istraživanje otkrilo je da prehrana pretežna u mediteranskim zemljama stvara znatno manji ugljični otisak od standardnih prehrana zemalja poput Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva.
Studija koju je provela skupina od pet španjolskih istraživača s Univerzitetno-bolničkog kompleksa Huelva, Sveučilišta Jaume I u Castellónu i Sveučilišta u Huelvi analizirala je sadržaj obroka posluženih u bolnici Juan Ramón Jiménez u Huelvi, na jugozapadu Španjolske. Tijekom četiri godišnja doba analizirani su jelovnici za 448 ručkova i 448 večera, od kojih je svaki sadržavao ukupno 2000 kalorija.
Procijenjeni ugljični otisak svake namirnice unesen je u bazu podataka posebno stvorenu za ovu studiju. Na taj način, prosječni dnevni ugljični otisak izračunat je na 5,08 kg ekvivalenta CO2 (CO2e), što je manje od prosjeka SAD-a, za koji se procjenjuje da iznosi između 8,5 kg i 8,8 kg ekvivalenta CO2, te prosjeka Ujedinjenog Kraljevstva od 7,4 kg ekvivalenta CO2, za isti kalorijski unos.
Studija je zaključila da prehrana ima značajan utjecaj na emisije stakleničkih plinova, pri čemu se mediteranska prehrana povezuje s nižim utjecajem na okoliš od prehrana kojima dominira meso.
U izvješću Ujedinjenih naroda iz 2006. godine, koje je pripremila Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), zaključeno je da je mesna industrija jedan od najznačajnijih čimbenika koji doprinose problemima okoliša te da je proizvodnja mesa odgovorna za 18 posto emisija stakleničkih plinova u svijetu, što je više od prometa.