Novo istraživanje ističe ulogu poljoprivrede u klimatskim promjenama

Istraživači su procijenili da je količina ugljika izgubljena diljem svijeta uslijed poljoprivrednih praksi 133 milijarde tona.

Nova studija američkog istraživačkog tima iz Centra za istraživanje Woods Hole, organizacije za istraživanje klimatskih promjena u Massachusettsu, otkrila je da su poljoprivredne prakse promijenile ugljičnu ravnotežu zemljišta na Zemlji.

Vidi također: Članci o klimatskim promjenama

Iako se za globalno zatopljenje prvenstveno krive povećane emisije ugljikovog dioksida uslijed sagorijevanja fosilnih goriva i krčenja šuma, ovo je istraživanje, "Dug ugljika u tlu nakon 12.000 godina ljudske uporabe zemljišta", objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, ispitalo ulogu poljoprivrednih praksi u klimatskim promjenama.

Jedan od ciljeva istraživanja bio je procijeniti veličinu i prostornu raspodjelu gubitka ugljika iz tla kao korak u razumijevanju može li sekvestracija ugljika u tlu učinkovito ublažiti klimatske promjene.

Istraživači su uspjeli kvantificirati količinu ugljika izgubljenu diljem svijeta iz tla korištenjem poljoprivrednog zemljišta za uzgoj usjeva i ispašu stoke. Otkrili su da to iznosi 133 milijarde tona izgubljenog ugljika.

Utjecaj takozvanog "ugljičnog duga" na klimatske promjene gotovo je toliki kao i utjecaj krčenja šuma, koje je u istom razdoblju pridonijelo gubitku 140 milijardi tona ugljika iz tla.

Nalazi studije također pokazuju da Zemlja ima potencijal apsorbirati ugljik i ublažiti globalno zatopljenje usvajanjem boljih poljoprivrednih praksi. Takve prakse mogle bi riješiti trenutni dug od ugljika tako što bi omogućile tlu da prirodno apsorbira ugljik i spriječile njegovo nakupljanje u atmosferi.

Jedan od istraživača na studiji i znanstveni suradnik u Istraživačkom centru Woods Hole, Jonathan Sanderman, rekao je zakladi Thomson Reuters da se gubitak ugljika iz tla može ublažiti kroz "bolje upravljanje zemljištem, veću pokrivenost tla radi minimiziranja erozije, veću raznolikost plodoreda i obradu tla bez oranja."



Istraživači su također uspjeli identificirati žarišta diljem svijeta gdje je gubitak ugljika posebno značajan i gdje bi trebali biti poduzeti ciljani napori za obnovu ugljika u tlu. To uključuje velike poljoprivredne regije i pašnjake u prerijama Argentine, južne Afrike i Australije.

Prema dokumentu Međuvladinog panela za klimatske promjene o poljoprivredi i njezinoj ulozi u klimatskim promjenama, emisije stakleničkih plinova mogu se ublažiti kroz "upravljanje usjevima i pašnjacima (npr. poboljšane agronomske prakse, uporaba hranjivih tvari, obrada tla i upravljanje biljnim ostacima), obnovu organskih tala koja su odvodnjena za proizvodnju usjeva te obnovu degradiranih zemljišta."

U radu se također preporučuje sadnja drveća za hvatanje i skladištenje ugljika te se naglašava da sekvestracija ugljika u tlu ima najveći potencijal za doprinos ublažavanju stakleničkih plinova.