UNESCO-ov 'Popis kulturne baštine' uključivat će mediteransku prehranu

UNESCO je preporučio mediteransku prehranu za uvrštenje na UNESCO-ov Popis nematerijalne kulturne baštine. Očekuje se da će potvrdno glasanje biti održano na sastanku te UN-ove agencije od 14. do 19. studenog u Nairobiju. Giancarlo Galan, talijanski ministar poljoprivrede, u iščekivanju povoljnog glasanja, danas je izjavio: "To je ogroman uspjeh za našu zemlju, naše prehrambene tradicije i našu kulturu."

Mediteranska prehrana bogata je maslinovim uljem, voćem i povrćem, žitaricama, ribom i vinom. Nepokretna kulturna lista pokrenuta je 2003. godine i sada obuhvaća oko 166 stavki, uključujući hrvatsku izradu čipke, argentinski tango i tibetansku operu. Čitateljima su vjerojatno poznatije UNESCO-ove aktivnosti vezane uz očuvanje fizičkih mjesta poput Venecije.

Inicijativa za uvrštenje mediteranske prehrane na Listu nematerijalne kulturne baštine započela je prije četiri godine kada su je predale Italija, Španjolska, Grčka i Maroko. Nije ispunila UNESCO-ve smjernice te je inicijativa odbijena. Prošlog kolovoza četiri su zemlje, uz koordinaciju Italije, preradile svoj prijedlog.

Coldiretti, talijanska poljoprivredna interesna skupina i lobij, izvještava da je mediteranska prehrana pomogla Talijanima da ostvare najveću životnu dob u Europi, pri čemu žene žive u prosjeku 84,1 godinu, a muškarci 78,6 godina. Prehrana mlađih Talijana nije dobra kao kod njihovih starijih građana, a dobivanje ovog prestižnog priznanja trebalo bi potaknuti mlađe Talijane da se hrane zdravije, ili se to barem tako nadaju.

Coldiretti nadalje izvještava da se turizam vezan uz hranu i vino, odnosno enogastronomski turizam, procjenjuje na 5 milijardi eura godišnje. To je jedini segment turističke industrije koji nastavlja rasti, a to bi trebalo dodatno pomoći ovom području. Naravno, proizvođači maslinovog ulja nadaju se da će potrošači s polica supermarketa posegnuti za vrlo opipljivim
bocama maslinovog ulja.

Galan je pohvalio zaposlenike Ministarstva poljoprivrede za njihov rad. U raspoloženju proširenih vidika nastojao je povezati mediteransku prehranu s Rimskim Carstvom.  Galan je rekao: "Čitajući povijesnu knjigu, pronašao sam popis sastojaka koje je francuski samostan koristio na početku srednjeg vijeka. Na tom popisu našao sam maslinovo ulje, datulje, smokve, bademe i pistacije. Papar, klinčić i cimet također su bili na popisu. I, budući da je u to vrijeme, koje nije bilo tako daleko od vremena kada su Rimljani vladali Mediteranom, na popisu bilo 30 bačvi garuma. Može li ovo biti nematerijalna kultura koja leži u temelju mediteranske prehrane? I pripada li rajčica toj prehrani? Ukratko, mediteranski je svijet toliko bogat poviješću i izvanrednim civilizacijama temeljenim na poljoprivredi da nam ne preostaje ništa drugo nego zahvaliti UNESCO-u što je prepoznao mediteransku prehranu na svoj popis nematerijalne svjetske baštine."

U srodnim vijestima, ranije ovog ljeta, Aurora Trust i talijansko Ministarstvo kulture izvijestili su o arheološkim otkrićima kod otoka Zannone, jednog od Pontinskih otoka. Otkrivena su četiri izvanredno dobro očuvana brodoloma. Pontinske otoke bile su drevno raskrižje za brodove koji su plovili između Italije, Španjolske i Sjeverne Afrike. Četiri broda, datirana od 5. do 7. stoljeća pr. Kr. do 1. stoljeća n.e., imala su teret amfora s maslinovim uljem, vinom i garumom, kao i opeke za gradnju.