Želite obnoviti demokraciju? Uzmite vilicu!
Istraživanja sugeriraju da europska prehrana prethodi pojavi srednje klase, a srednja klasa znači demokraciju.
Novo istraživanje Laboratorija za komparativna društvena istraživanja (LCSR) Više škole ekonomije (HSE) u Rusiji kaže da, ako čovječanstvo želi obnoviti demokraciju, bolje bi bilo da pomakne naglasak na prehranu nego na rast prihoda ili liberalizaciju trgovine.
Radni dokument pod naslovom "Recept za demokraciju: širenje europske prehrane i političkih promjena" pokušao je doći do dna cijelog intrigantnog pitanja o tome kako se hrana i demokracija odnose.
Korištenjem komparativne studije s podacima iz 157 zemalja, istraživanje je otkrilo da se prehrana bogata mliječnim proizvodima, maslinovim uljem, proteinima, slasticama i alkoholom — između ostalog — bolje podudara s demokracijom.
Posljednje o čemu je malnutrirano stanovništvo zabrinuto jest politički aktivizam.
Ne, to ne znači da nasumična konzumacija ovakve hrane automatski čini ljude demokratičnijima. Ono na što je rad ukazao jest neizravna veza između demokracije i prehrane. Jednostavno rečeno, kada ljudi redovito jedu raznoliku, skupu i kvalitetnu hranu umjesto samo kruha i žitarica, to je snažan signal da je demokracija na dobrom putu.
"Širenje 'europske prehrane' — prehrane s povijesno neviđenim visokim udjelom životinjskih proteina u dnevnom unosu kalorija — smatra se pokazateljem širenja srednje klase," Andrey Shcherbak, viši znanstveni suradnik u Laboratoriju za komparativna društvena istraživanja Više škole ekonomije u Sankt Peterburgu, Rusija, rekao je za Olive Oil Times.
"Velika srednja klasa strukturni je preduvjet za prijelaz na demokraciju, a njezino uspješno učvršćivanje vjerojatnije je pod njezinom vlašću", rekao je istraživač.
Ali kako bi prehrana, u ovom slučaju europska vrsta prehrane, mogla prethoditi pojavi srednje klase, a time i demokracije? Shcherbak nas je potaknuo da se osvrnemo na povijest, koja svjedoči o tome kako su najveći svjetski proizvođači maslinovog ulja donijeli demokraciju.
"Grčka i Italija, dvije najveće zemlje proizvođači i potrošači maslinovog ulja, kolevke su demokracije i republike. To nije slučajnost. Maslinovo ulje u Grčkoj i Italiji bilo je važan izvor masti i drugih vrijednih hranjivih tvari za sve ljude i vrlo komercijalno privlačna roba. Vjerujem da su ti čimbenici pridonijeli nastanku velike srednje klase u drevnim grčkim i rimskim društvima", kaže ruski istraživač, koji ide toliko daleko da kaže kako je možda maslinovo ulje jedan od razloga zašto su politički pojmovi demokracije i republike proizašli iz tih područja.
No, unatoč simbolizmima koje bi mogla odražavati raširena upotreba maslinovog ulja u kolevkama demokracije zapadnog tipa, postoje i drugi razlozi zašto bi prehrana mogla prethoditi demokraciji, a ne obrnuto.
Za početak, Ščerbak je rekao da su ljudi koji imaju stalni pristup prestižnim proizvodima poput mesnih i mliječnih proizvoda egzistencijalno sigurni. Ne moraju se mučiti oko svakodnevnog preživljavanja i slobodni su prihvatiti emancipacijske vrijednosti. To čini vjerojatnijim da će se zauzeti za individualna prava u usporedbi s društvom u kojem se ljudi jedva probijaju.
Zatim, tu je i društveno-politički učinak. Prehrambena autonomija dovodi do političke autonomije. "Posljednje o čemu je dehidrirano stanovništvo zabrinuto jest politički aktivizam", zaključio je Ščerbak. "Ljude u siromaštvu i pothranjenosti lako je manipulirati. Relativni trošak njihovog glasa za njih je vrlo nizak. U nekim zemljama promatramo velike patronatske i klientelističke mreže koje dijele hranu za glasove među siromašnima — uglavnom jeftine namirnice bogate ugljikohidratima."
Također, optimalna prehrana znači dobro zdravlje. "Obogaćena prehrana ima katalizatorsku ulogu u razvoju 29 vitalnih organa, uključujući središnji živčani sustav, koji određuje kognitivne sposobnosti", navodi se u studiji. "Pogledajte školski uspjeh djece", naglasio je Ščerbak. "Siromaštvo i pothranjenost značajno ga smanjuju. Općenito, zdravije populacije obično su obrazovanije i aktivnije u pogledu političkog angažmana."
Vrijedi spomenuti da studija LCSR-a postavlja nova pitanja o obliku potrebne pomoći zemljama u razvoju. "Ako je dobra prehrana ključna za uspostavljanje demokracije, onda je možda humanitarna pomoć poželjnija od financijske pomoći siromašnijim zemljama", bio je ključni nalaz istraživanja iz listopada 2016. godine.