Sporazum EU-Mercosur otvara put za bezcarinski trgovinski promet poljoprivrednim proizvodima

To je najveći sporazum koji je EU sklopila u pogledu smanjenja carina, a istovremeno i onaj koji je izazvao najviše zabrinutosti zbog posljedica na različite gospodarske sektore i okoliš.

Europska unija i blok Mercosur (koji čine Argentina, Brazil, Urugvaj i Paragvaj) postigli su dogovor o novom trgovinskom sporazumu koji će ukloniti postojeće birokratske i porezne prepreke te olakšati nesmetaniju razmjenu proizvoda i usluga između njih.

Sporazum, koji je još uvijek načelan, rezultat je 20 godina pregovora između dva bloka i stvara zajedničko tržište od gotovo 780 milijuna potrošača. I EU i Mercosur liberalizirat će više od 90 posto trgovane robe i usluga tijekom prijelaznog razdoblja od pet do 15 godina.

Industrijski sektor EU-a imat će oslobođenje od carina za mnoge proizvode izvezene u Južnu Ameriku, uključujući automobile i dijelove za automobile, strojeve, farmaceutske proizvode, odjeću i obuću. Prehrambeno-poljoprivredni sektor također će uživati status bezcarinskog režima za proizvode kao što su sir, vino, maslinovo ulje i masline, voće, žestoka pića i bezalkoholna pića, čokolade i slastice.

Ovo je očito sjajna vijest za tvrtke, radnike i gospodarstvo s obje strane Atlantika, čime će se godišnje uštedjeti više od 4 milijarde eura na carinama. - Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije

Za maslinovo ulje, naime, trenutačno se na izvoz iz EU u zemlje Mercosura primjenjuje porez od 10 posto, pri čemu godišnja vrijednost izvoza doseže 300 milijuna eura (336 milijuna dolara). Kada sporazum u potpunosti stupi na snagu, porez će biti ukinut.

Nadalje, predviđeno je da zemlje Mercosura priznaju poseban status zemljopisne oznake (PDO i PGI) za nekoliko proizvoda iz EU. Kvalitetni proizvodi kao što su Porto, Šampanjac, Prosciutto di Parma i masline Kalamata i dalje će imati zakonski zaštićena imena od imitacija.

Pakt također uvodi koncept "regionalizacije" za europske proizvode, što znači da ako se štetnik ili bolest pojavi negdje u EU, izvoz se može nastaviti iz drugih neoštećenih regija Unije.

Vidi također: Trgovinske vijesti

Zauzvrat, zemlje Mercosura dobit će lakši pristup jedinstvenom europskom tržištu te smanjene ili nulte poreze uz povećane izvozne kvote za niz proizvoda, uključujući govedinu, perad, šećer, etanol, sok od naranče i kavu.

EU će također zaštititi nazive tradicionalnih proizvoda Mercosura, kao što su Cachaça (brazilski destilat) i vino iz Mendoze, iz Argentine.

Također su na snazi sigurnosni mehanizmi tako da obje strane mogu, u hitnim slučajevima, primijeniti carine ili druge odgovarajuće mjere kako bi spriječile da uvoz određenih proizvoda, uključujući poljoprivredne proizvode, nadmaši lokalnu proizvodnju.

Novo dogovoreni sporazum najveći je trgovinski sporazum koji je EU sklopila u pogledu smanjenja carina, a procjenjuje se da će europskim izvoznicima uštedjeti do 4 milijarde eura (4,49 milijarde dolara) carinskih pristojbi godišnje.

Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije, pozdravio je sporazum, naglašavajući njegovu važnost u vrijeme turbulencija u svjetskoj trgovini.

"Pažljivo biram riječi kada kažem da je ovo povijesni trenutak", rekao je. "Usred međunarodnih trgovinskih napetosti, danas šaljemo snažan signal našim partnerima iz Mercosura da se zalažemo za trgovinu utemeljenu na pravilima. Kroz ovaj trgovinski sporazum, zemlje Mercosura odlučile su otvoriti svoja tržišta EU. To je očito sjajna vijest za tvrtke, radnike i gospodarstvo s obje strane Atlantika, čime se godišnje štedi više od 4 milijarde eura na carinama. Time je to najveći trgovinski sporazum koji je EU ikad sklopila."

Sporazum je također naišao na kritike zbog ugrožavanja gospodarskih aktivnosti i poslovnih sektora na obje strane Atlantika.

Francuska i druge europske zemlje izrazile su zabrinutost zbog vjerojatnog porasta uvoza govedine iz Južne Amerike, što predstavlja prijetnju mesnoj industriji EU-a. Nadalje, Irsko udruženje poljoprivrednika odbacilo je sporazum kao "izdaju" irskih poljoprivrednika i "loš dogovor" za Irsku i okoliš.

Talijanski proizvođači vina, s druge strane, prosvjedovali su zbog dogovorenog uvjeta da će se carine za europska vina namijenjena južnoameričkom tržištu ukinuti najranije 15 godina nakon stupanja sporazuma na snagu, čime im se uskraćuje mogućnost ranijeg povećanja izvoza i prihoda.

Više lobija europskih poljoprivrednika usprotivilo se sporazumu kao čimbeniku koji potkopava njihovo poslovanje, tvrdeći da će donijeti nepoštenu konkurenciju jer se latinski uzgajivači i proizvođači neće pridržavati istih poljoprivrednih standarda kao njihovi kolege u Europi.

Europski dužnosnici odbacili su zabrinutosti, napominjući da sporazum sadrži stroge mehanizme nadzora kako bi se osiguralo da europski standardi ostanu netaknuti i da sporazum ne našteti proizvođačima.

"Možete biti sigurni da je usklađenost s našim standardima polazišna točka", rekla je Sigrid Kaag, nizozemska ministrica trgovine. "Potpuno sam svjesna činjenice da postoje i interesne skupine ili zabrinuti građani koji smatraju da ste u drugačijoj poziciji nakon što ste potpisali sporazum, ali time se zanemaruju sve prednosti koje će donijeti trgovinski sporazum. To nije igra nulte sume."

Pakt također obvezuje obje strane da usvoje Pariški sporazum o klimi iz 2015., što je prema Europskoj komisiji značajan korak prema zaštiti okoliša, no Anna Cavazzini, zastupnica Europskog parlamenta iz njemačke stranke Zelenih, ocijenila ga je samo kao "prazna obećanja" prema Pariškom sporazumu.

Zagovornici zaštite okoliša također su tvrdili da će potaknuti uzgajivače u Južnoj Americi na veću proizvodnju uklanjanjem čitavih područja prašume kako bi stvorili otvoreno zemljište za uzgoj te da će to u konačnici pogoršati krčenje šuma u Amazoniji.

U Latinskoj Americi, argentinski predsjednik Mauricio Macri pozdravio je sporazum kao "najvažniji sporazum koji smo potpisali u našoj povijesti", ali protivnici su tvrdili da će donijeti više nevolja nego radosti.

"Ne želim živjeti u zemlji u kojoj je jedina prilika za napredak prodaja žitarica i govedine. Želim industrije", rekao je Alberto Fernández, argentinski političar, dok su sindikati upozorili da će očekivani masovni uvoz jeftinijih europskih proizvoda dovesti do smanjenja radnih mjesta u proizvodnom sektoru zemalja Mercosura.

Drugi to smatraju prilikom za četiri južnoameričke zemlje da pokažu svijetu kako su njihova gospodarstva sada otvorena, kako je izjavio Jorge Faurie, argentinski ministar vanjskih poslova.

"[Mercosur je bio] vrlo zatvoren gospodarski prostor… ovo je vrlo jasna poruka o tome kamo idemo", rekao je.

S druge strane, poljoprivredna udruženja pozdravila su sporazum. Sociedad Rural Argentina govorila je o "povijesnom sporazumu", a Abrafrutas, brazilska udruga izvoznika voća, izjavila je da će sporazum pomoći lokalnim proizvođačima da ostanu konkurentni. Međutim, Nacionalna udruga poduzetnika Argentine bila je skeptična, bojeći se da će sporazum koristiti multinacionalnim tvrtkama na štetu malih i srednjih poduzeća.

Sporazum još moraju odobriti sve četiri zemlje Mercosura, 28 država članica EU-a i Europski parlament, a moglo bi proći i godinama prije nego što stupi na snagu.