Praksa označavanja u Francuskoj i dalje ne zadovoljava, navodi se u izvješću
Nedavno izvješće Francuske glavne direkcije za konkurenciju, zaštitu potrošača i kontrolu prijevara utvrđuje da obmanjujuće marketinške informacije u vezi s prodajom maslinovog ulja i povezanih proizvoda i dalje zahtijevaju dodatnu regulaciju.
Francuska glavna uprava za konkurenciju, zaštitu potrošača i kontrolu prijevara (DGCCRF) objavila je svoje nalaze iz studije o kvaliteti maslinovog ulja provedenog "u sklopu svog godišnjeg plana kontrole provedenog 2016. godine", prema izvješću objavljenom na internetskoj stranici organizacije.
DGCCRF tvrdi da je plan kontrole dio šire misije praćenja sigurnosti proizvoda i poticanja ekonomske zaštite potrošača. Rezultati su bili manje nego obećavajući, budući da 67 uzoraka, odnosno 48 posto od 139 prikupljenih, nije zadovoljilo važeće standarde.
Ova nedavna studija proizlazi iz stalnih napora Europske unije da učinkovito uspostavi odgovarajuće marketinške standarde za maslinovo ulje i druge proizvode koji ga sadrže u svom sastavu.
Uredba (EU) br. 29/2012, donesena 13. siječnja 2012., objašnjava da jedinstvene senzorne i nutritivne značajke maslinovog ulja čine jedinstvenim među ostalim biljnim mastima. U dokumentu se objašnjava da zbog različitih poljoprivrednih praksi u različitim regijama "kvaliteta i okusi [su] izrazito različiti ovisno o njihovom geografskom podrijetlu." To u konačnici dovodi do "razlika u cijenama unutar iste kategorije ulja koje narušavaju tržište." Takve razlike razlikuju maslinovo ulje od drugih biljnih proizvoda, koji se manje razlikuju prema zemlji podrijetla.
Izvješće DGCCRF-a slijedi njegov plan kontrole maslinovog ulja iz 2015. godine, čiji su rezultati objavljeni 2017. godine. Tada je zabilježeno da su nepovoljni vremenski uvjeti, raširenost maslinine mušice i patogena Xylella fastidiosa povećali cijenu robe te da je "ovaj pritisak na cijene, koji povećava konkurenciju, uzrok čestih prijevara koje rezultiraju visokom stopom neusklađenosti." U tom je izvješću navedeno da 41 posto testiranih proizvoda nije bilo u skladu s propisima.
Izvješće iz 2018. navodi da se "većina nedostataka koje su istražitelji uočili odnosi na označavanje proizvoda". Razlike u označavanju koje je otkrio DGCCRF u osnovi se svode na sporove oko organoleptičkih svojstava ili "neusklađenost s fizikokemijskim parametrima". Iako su analize otkrile neke obmanjujuće oznake u vezi sa senzornim opisima, izvješće se usredotočuje na netočne marketinške informacije koje se odnose na "izostanak naznake podrijetla" i "nedostatak obveznih navoda o neto količini i kategoriji ulja".
Tijekom studije pojavilo se nekoliko specifičnih područja zabrinutosti koja bi mogla pomoći u izmjeni standardiziranih praksi označavanja. Zanimljivo je da je DGCCRF utvrdio kako je "stopa neusklađenosti" za proizvode s nepravilnostima bila "viša kada naznaka podrijetla nije precizna i kada ulje dolazi iz zemalja s najvećim obujmom proizvodnje."
Otkriveni su i drugi prekršaji, uključujući "tvrtku koja je u prehrambenom lancu stavila u promet maslinovo ulje koje je laboratorij klasificirao kao lampante" i drugu koja je prodavala proizvode "pod nazivom 'ekstra djevičansko maslinovo ulje', dok je analiza otkrila da se radilo o mješavini biljnih ulja." Ukupno je ova runda testiranja rezultirala s 71 upozorenjem, 39 naloga za otklanjanje nepravilnosti i 3 "prefektorska naloga za uništenje."
Udio proizvoda s anomalijama porastao je s 41 na 48 posto od objave posljednjeg takvog izvješća DGCCRF-a. Međutim, u ovom najnovijem izdanju navodi se da "stopa neusklađenosti utvrđena tijekom kontrola nije reprezentativna za stvarnost na tržištu budući da su kontrole 'ciljane' prema informacijama dostupnim istražiteljima."
Još uvijek ostaje za vidjeti hoće li spoznaje stečene istragama rezultirati odgovarajućim mjerama koje mogu učinkovito spriječiti buduća kršenja propisa.