Proizvođače maslinovog ulja u Europi testira oporavak trgovine dok cijene padaju

Predviđa se da će izvoz europskog maslinovog ulja porasti za 6 posto u sezoni 2025./26., dosegnuvši 794.000 tona, jer niže cijene pomažu oživjeti potražnju na svjetskim tržištima nakon dvije godine ograničene ponude i rekordnih cijena.

Prema najnovijoj Prognozi za kratkoročni horizont Europske komisije, pad cijena već preoblikuje trgovinske tokove. Isporuke EU-a u Kinu do ožujka udvostručile su se u usporedbi s istim razdobljem 2024./25., dok su se izvozi u Brazil, Ujedinjeno Kraljevstvo i Japan također povećali.

Izvoz u Sjedinjene Američke Države smanjio se od početka usjevne godine, unatoč tome što ta zemlja ostaje najveći svjetski uvoznik maslinovog ulja. Smanjenje dijelom odražava dinamiku iz prethodne berbe, kada je oštar pad uroda u Italiji ograničio tradicionalne tokove na američko tržište i potaknuo američke kupce da diverzificiraju nabavu prema konkurentnijim dobavljačima izvan EU-a, uključujući Tunis.

Oporavak trgovine odvija se iako globalna potrošnja ostaje na povijesno visokoj razini. Prema podacima Međunarodnog vijeća za masline predstavljenima na Svjetskom kongresu o maslinovom ulju, globalna potrošnja maslinovog ulja dosegnula je 3,2 milijuna tona u razdoblju 2024./25., što je nešto iznad najnovijeg petogodišnjeg prosjeka od 3,07 milijuna tona. U usporedbi s prosječnim razinama potrošnje zabilježenima 1990-ih, globalna potražnja gotovo se udvostručila.

Sve u svemu, ti podaci ukazuju na promjenjivo tržište. Niže cijene pomažu izvoznicima iz EU-a da dosegnu tržišta ovisna o uvozu, gdje potražnja i dalje raste. Međutim, te iste cijene povećavaju pritisak na proizvođače i mlinare u tradicionalnim regijama uzgoja maslina, gdje troškovi nisu porasli u skladu s tim.

Prema Komisiji, cijene ekstra djevičanskog maslinovog ulja u Španjolskoj dosegle su 427 eura po 100 kilograma u listopadu 2025., dosegle vrhunac od 457 eura u prosincu i pale na 397 eura do početka lipnja 2026. Iz Komisije su naveli da očekivanja bolje žetve u 2026./27. godini u glavnim zemljama proizvođačima također mogu doprinijeti padu.

Za izvoznike, kombinacija nižih cijena i šire globalne potražnje mogla bi označiti početak oporavka trgovine. Na mnogim tržištima ovisnim o uvozu, maslinovo ulje se natječe kao premium prehrambeni proizvod, ali cijena i dalje ima važnost. Nakon oštrih porasta posljednjih godina, konkurentnije europske cijene mogle bi pomoći u obnovi potražnje na tržištima gdje su potrošači prelazili na jeftinije alternative ili smanjivali kupnju.

Međutim, za mnoge proizvođače isti trend ima težim značenje. Cijene padaju, dok troškovi rada, energije, gnojiva, financiranja, logistike i usklađenosti ostaju visoki. Pritisak je posebno velik za poljoprivrednike koji rade s tradicionalnim maslinicima, manjim mlinovima i manje mehaniziranim proizvodnim sustavima.

U srcu španjolske proizvodnje maslinovog ulja, poljoprivredna udruga ASAJA Jaén upozorila je da na trenutačnim razinama cijena "stare maslinike neće imati nikakvu održivost" u provinciji. Tradicionalni nasadi s nižim prinosom i često uzgajani na kišnim padalinama koegzistiraju na tržištu kojim sve više dominiraju intenzivni sustavi i sustavi supervisoke gustoće koji mogu znatno smanjiti troškove berbe.

To upozorenje odražava šire zabrinutosti koje je na Svjetskom kongresu o maslinovom ulju iznio konzultant Juan Vilar, koji je predstavio istraživanje koje sugerira da bi više od 22 posto maslinika u Španjolskoj i Portugalu moglo nestati u sljedećem desetljeću. Prema studiji, Iberijsko poluotok trenutno ima 2.219 mljekara za masline, no samo 60 njih već obrađuje trećinu cjelokupne proizvodnje maslinovog ulja.

Istraživanje je predvidjelo da bi regija mogla izgubiti 200 mljekara u roku od pet godina i 500 u roku od deset godina. Ako se trenutačni trendovi nastave, karta mljekara na Iberijskom poluotoku mogla bi se na kraju svesti na 85 postrojenja koja koncentriraju 40 posto proizvodnje.

U Italiji je isti pritisak proizveo širi poziv na reformu. Nacionalni odbor uzgajivača, mlinara i proizvođačkih organizacija okupio se u Bariju kako bi zatražio strožu kontrolu, potporu za logistiku i kvalitetu te izvještavanje o cijenama povezano s realnim troškovima proizvodnje.

Sudionici su došli iz nekoliko regija kako bi pozvali na promjene. Organizacijski odbor je upozorio da je talijansko naslijeđe maslinovog ulja ugroženo nepoštenom konkurencijom, uvozom proizvedenim prema nižim standardima, tržišnom moći velikih trgovačkih lanaca i multinacionalnih grupa te rastućim troškovima proizvodnje visokokvalitetnog ekstra djevičanskog maslinovog ulja.

Prijedlozi odbora uključuju elektronički dokument za kretanje ulja u rasutom stanju iznad 100 kilograma, izvanredne provjere operatera koji prijavljuju neuobičajen rast prometa, javne garancije za bankovne izloženosti povezane s avansima proizvođačima i kupnjom priznatog talijanskog maslinovog ulja, privremenu potporu za troškove skladištenja sljedivih talijanskih ulja, logističku podršku mlinovima i namjenski carinski sustav skladištenja za uvezeno maslinovo ulje kako bi se olakšale kontrole.

Trgovačku sliku dodatno kompliciraju uvozi. Komisija očekuje da će uvoz maslinovog ulja u EU porasti za 24 posto na godišnjoj razini, na 223.000 tona, navodeći kao razlog dostupnost jeftinijeg tuniskog maslinovog ulja. Očekuje se da će Tunizija, glavni dobavljač maslinovog ulja za EU, pomoći u pokrivanju manjka nastalog zbog niže španjolske proizvodnje.

Trgovinska dinamika odvija se usporedno s promjenjivim globalnim trendovima potrošnje. Iako Europa i dalje čini oko 60 posto globalne potrošnje maslinovog ulja, njezin udio postupno opada. Sjedinjene Države godišnje uvoze između 380.000 i 400.000 tona, što je oko 35 posto svjetskog uvoza. Brazil je na drugom mjestu, s oko 80.000 tona godišnje i 8 posto svjetskog uvoza, dok za gotovo cjelokupnu svoju potrošnju ovisi o uvozu.

Azijsko-pacifička regija još je jedno veliko područje rasta. Kina, Japan, Južna Koreja i Indija zajedno su činile 22 posto rasta globalne potražnje tijekom protekla dva desetljeća. S niskom potrošnjom po stanovniku, velikom populacijom i rastućom srednjom klasom, regija se općenito smatra jednom od najjačih dugoročnih prilika za ovaj sektor.

IOC očekuje da će se globalna potrošnja maslinovog ulja rasti za oko 0,6 posto godišnje po količini, dok se očekuje da će vrijednost tržišta rasti brže jer premiumizacija stvara prilike za proizvođače visokokvalitetnog maslinovog ulja.

Proizvodnja u EU-u predviđa se na nešto ispod 2,1 milijun tona u sezoni 2025./26., što je pad od 5 posto u odnosu na prethodnu sezonu berbe, ali i dalje 9 posto iznad petogodišnjeg prosjeka. Berba u Španjolskoj revidirana je naniže na oko 1,3 milijuna tona nakon što su prekomjerne oborine otežale uvjete berbe na jugu, dok se u Grčkoj očekuje pad od 18 posto. Portugal bi mogao povećati proizvodnju za 1 posto, a Italija bi trebala porasti za 31 posto zbog ciklusa naizmjeničnog rađanja maslina.

Sve u svemu, izvješće zauzima oprezno optimističan stav prema sljedećoj sezoni. Očekuje se da će se potrošnja maslinovog ulja u EU vratiti na svoj petogodišnji prosjek od oko 1,4 milijuna tona, dok se završne zalihe predviđaju na 394.000 tona.

Gledajući unaprijed, povoljno vrijeme i dostupnost vode tijekom cvatnje u glavnim zemljama proizvođačima EU-a ukazuju na bolje izglede za žetvu 2026./27., pod uvjetom da nepovoljni vremenski događaji ne utječu na usjev.

"Maslinovo ulje više nije isključivo mediteranski proizvod. Danas se konzumira diljem svijeta, a glavni pokretači rasta potražnje nalaze se na sve raznolikijim tržištima", rekao je Jaime Lillo, izvršni direktor IOC-a, tijekom posljednje sjednice IOC-a u Portugalu. "Ova internacionalizacija zahtijeva veću suradnju, veću razmjenu znanja i čvrste standarde kvalitete", dodao je.