Grčka će izdati radne dozvole 30.000 migranata kako bi ublažila manjak radne snage
Olakšavanjem postupaka provjere za migrante koji su već u zemlji, Atena planira povećati poljoprivrednu radnu snagu.
U Grčkoj je vlada donijela zakon kojim se regulira status 30.000 migranata koji ilegalno borave u zemlji kako bi se zadovoljila potražnja za radnicima u poljoprivrednom sektoru.
Migranti moraju dokazati da su posljednje tri godine živjeli u zemlji, umjesto dosadašnjih sedam godina, te da su zaposleni u trenutku podnošenja zahtjeva kako bi ostvarili pravo na pogodnosti iz novog zakona i dobili radnu i boravišnu dozvolu.
Desničarska vladajuća stranka premijera Kyriakosa Mitsotakisa izgurala je novi zakon unatoč unutarnjoj kritici, a bivši premijer Antonis Samaras tvrdio je da će novi zakon pretvoriti Grčku u "svjetionik privlačnosti za ilegalne migrante".
Vidi također: Poljoprivrednici u Grčkoj traže subvencije usred niskih prinosaKako bi se izbjegle bilo kakve curenja pri glasanju, stranka je prethodno pozvala sve svoje zastupnike da glasaju za zakon ili će se suočiti s disciplinskim mjerama.
"Propis koji donosimo nije legalizacija jer ne daje pravo na stalni boravak i državljanstvo," rekao je Dimitris Kairidis, grčki ministar imigracije i azila, braneći amandman na državnu migracijsku politiku.
"To ne rješava problem manjka radne snage, ali je to prvi pozitivan korak prema sveobuhvatnoj strategiji koju imamo", dodao je.
Grčka je dugo bila ulazna vrata u Europu za migrante iz azijskih zemalja. Vladin centar-desnica često je optuživana za provođenje stroge migracijske politike kroz stroge zakone i nezakonita vraćanja na more.
Izmjenu je također podržala ljevičarska oporba, dok su je manje desničarske parlamentarne stranke odbile.
Poljoprivrednici u Grčkoj prepoznali su važnost novog zakonodavstva za poljoprivredni sektor zemlje. Međutim, istaknuli su da je prijedlog zakona samo početak osiguravanja budućih prinosa, pozivajući vladu da pojača mjere za rješavanje problema nedostatka radne snage u primarnom sektoru zemlje.
"Ova intervencija bila je nužna, ali nažalost nije dovoljna", napisalo je četrnaest poljoprivrednih udruga iz cijele zemlje. "Potrebno je još mnogo koraka – na svim razinama – kako bi se osiguralo da grčki poljoprivrednici mogu nastaviti s radom i sljedeće godine."
"Očekujemo da ministar imigracije i azila nastavi s reformama zakonite migracije na temelju informiranih prijedloga ruralnih dionika iz cijele zemlje", dodali su.
Poljoprivrednici su također rekli da se ne očekuje porast broja stranih radnika u Grčkoj budući da se novi zakon odnosi na migrante koji već tamo žive.
Grčka nacionalna međuprofesionalna udruga za stolne masline (DOEPEL) također je pozdravila novo uvedeno zakonodavstvo, izražavajući želju za više poljoprivrednih radnika.
"Nedostatak radne snage na poljima ima katastrofalne posljedice i za sektor maslina i za zemlju", stoji u priopćenju međuprofesionalne udruge. "U usjevnoj godini 2022./23. od 20 do 30 posto sorti zelenih stolnih maslina (Chalkidiki i Amfissis) ostalo je neubranih na stablima, što je rezultiralo gubitkom od 27 milijuna eura u poljoprivrednom prihodu."
"Nedavno zakonodavstvo kojim se migrantima omogućuju boravišne i uvjetne radne dozvole donijet će dah svježeg zraka u ovu kroničnu problematiku", dodali su. "Nadamo se da je ovo samo početak niza plodonosnih reformi u tom pogledu."
Grčki poljoprivredni sektor već dugo se suočava s akutnim nedostatkom radne snage, a problem je osobito izražen u industriji maslina i maslinovog ulja.
Posljednjih nekoliko desetljeća radnici iz Albanije i drugih zemalja na Balkanu čine glavnu radnu snagu u berbi maslina diljem Grčke.
Međutim, potaknuti pandemijom bolesti COVID-19 i niskim prihodima koji su se nudili radnicima na zemlji nakon financijske krize 2008. godine, Albanski radnici postupno su napuštali Grčku kako bi se vratili u svoju domovinu ili otišli u druge europske zemlje s boljim radnim uvjetima, ostavljajući prazninu u radnoj snazi za berbu maslina koju je teško popuniti.