Neke zemlje nameću ograničenja izvozu prehrambenih proizvoda
Vlade žure osigurati svoje domaće zalihe hrane, dok stručnjaci upozoravaju na moguće nestašice i pozivaju na suradnju među državama.
U svjetlu pandemije koronavirusa, neke su zemlje uvele zabranu izvoza sirovina i osnovnih poljoprivrednih proizvoda, čime se ugrožava proizvodnja osnovnih prehrambenih proizvoda u drugim ovisnim zemljama.
Poslovna novinska agencija Bloomberg izvijestila je da je Vijetnam, treći najveći svjetski izvoznik riže, obustavio sve nove izvozne ugovore, dok je Kazahstan trenutačno zabranio izvoz pšeničnog brašna, krumpira, šećera i mrkve.
Srbija je obustavila izvoz suncokretovog ulja, a također razmatra ograničenje izvoza i drugih proizvoda, dok Rusija, jedna od najvećih svjetskih žitnica, planira odgodu svojih izvoznih pošiljki.
"Već počinjemo primjećivati da se to događa — i sve što možemo vidjeti jest da će karantin biti sve gori", rekao je Tim Benton, ravnatelj istraživanja o novim rizicima u londonskom think-tanku Chatham House.
"Ako vlade ne rade zajednički i kooperativno kako bi osigurale globalnu opskrbu, ako stavljaju svoje nacije na prvo mjesto, možete završiti u situaciji u kojoj će stvari biti još gore."
Ann Berg, iskusna trgovkinja poljoprivrednim proizvodima i neovisna savjetnica, upozorila je da bi se ekstremne mjere koje vlade diljem svijeta provode mogle preliti i na prehrambenu politiku.
"Mogli bismo vidjeti ratno racioniranje, kontrolu cijena i domaće stvaranje zaliha", rekla je Berg za Bloomberg.
Ipak, novinska agencija je napomenula da nema "izvjesnih znakova" opće zabrane izvoza iz zemalja, iako bi trenutno zamrzavanje isporuka važnih sirovina moglo potaknuti val "prehrambenog nacionalizma" koji bi usporio globalnu trgovinu.
Druge su zemlje počele gomilati osnovne prehrambene proizvode. Kina se obvezala kupiti ogromne količine riže iz vlastite berbe kako bi povećala svoje ionako velike zalihe, a važni uvoznici pšenice poput Alžira i Turske raspisali su natječaje za kupnju veće količine.
Stručnjaci iz industrije naglasili su da, za razliku od prošlih vremena hrane inflacije, osnovne prehrambene kulture poput kukuruza, pšenice, riže i soje postoje u izobilju i da države nemaju razloga pribjegavati praksama zalihanja hranom.
Također su pozvali na usklađene akcije i suradnju država usred globalne krize uzrokovane koronavirusom.
"S obzirom na problem s kojim se sada suočavamo, nije trenutak za uvođenje takvih politika", rekao je Maximo Torero, glavni ekonomist Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a. "Naprotiv, sada je trenutak za suradnju i koordinaciju."