UN donosi nove standarde za suzbijanje širenja Xyllele

Ažurirani standardi fumigacije, nova pravila za međunarodnu trgovinu poljoprivrednim proizvodima i razvoj novih tehnologija za ispitivanje biljaka i biljnih proizvoda na bolesti bili su među standardima koje je tijelo odobrilo.

Na nedavnom sastanku u Rimu, međunarodno tijelo odgovorno za sprječavanje širenja bolesti i provođenje sigurnih praksi trgovine biljkama sastalo se kako bi usvojilo nove standarde namijenjene suzbijanju širenja Xylelle fastidiosa, kao i pet drugih bolesti koje prenose štetnici.

Standardi koje je Komisija za fito sanitetske mjere (CFM) dogovorila provesti uključuju protokole za sprječavanje širenja invazivnih štetnika, poput maslinine mušice, preko međunarodnih granica.

Mnogi se poljoprivrednici i vlade bore s obranom od iznimno razornog štetnika i bolesti koji su, povrh svega, za njih i novi. - Bukar Tijani, Odjel za poljoprivredu i zaštitu potrošača FAO-a

"S povećanim trgovanjem i putovanjem, rizici od širenja štetnika na bilje u nova područja preko granica sada su veći nego ikad prije", rekao je okupljenima Bukar Tijani, pomoćnik glavnog direktora Odjela za poljoprivredu i zaštitu potrošača Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).

"Svaki dan svjedočimo šokantnom broju prijetnji dobrobiti naših biljaka, a posljedično i našem zdravlju, okolišu i gospodarstvu", dodao je.

Vidi također: Vijesti o Xyelli fastidiosa

FAO, koja upravlja tom komisijom, procjenjuje da je Xylella fastidiosa odgovorna za uništenje stotina tisuća hektara maslinika diljem Amerike, Europe i Azije.

Samo u Italiji procjenjuje se da je bolest uništila 445.000 akri maslinika, što je nanijelo štetu od milijuna eura. Xylella fastidiosa također je zarazila masline na španjolskim Balearskim otocima i u Francuskoj. Bolest je također identificirana na kopnenom dijelu Španjolske, ali zasad samo na bademima i trešnjama.

Prema nedavno objavljenoj studiji Sveučilišta u Malagi, postoji i zabrinutost da bi se bolest mogla proširiti i na Afriku, Australiju te dijelove istočne Azije.

Sveukupno, FAO procjenjuje da se između 20 i 40 posto godišnje svjetske proizvodnje usjeva gubi zbog štetnika. To, zajedno s drugim biljnim bolestima, košta svjetsko gospodarstvo oko 290 milijardi dolara svake godine.

"Mnogi se poljoprivrednici i vlade bore s odbijanjem vrlo razornog štetnika i bolesti koji su – povrh svega – i za njih novi", rekao je Tijani.

Novi standardi, koje će usvojiti CPM i njegov pododbor zadužen za utvrđivanje i provedbu globalnih fito-sanitarnih standarda, Međunarodna konvencija o zaštiti bilja (IPPC), uključuju utvrđivanje univerzalnih smjernica o uporabi fumigacije; provedbu dijagnostičkih protokola za ispravno identificiranje invazivnih biljnih patogena i odgovarajuće reagiranje; uspostavljanje standardnih pravila za međunarodnu trgovinu poljoprivrednim proizvodima; razvoj novih tehnologija za učinkovitije ispitivanje biljaka i biljnih proizvoda na bolesti; te smanjenje rizika od prijevoza biljnih štetočina pomorskim kontejnerima.

Međutim, FAO je upozorio da samim navođenjem novih standarda problem nije riješen. Vlade, poljoprivrednici i izvoznici također moraju biti spremni ulagati u provedbu rješenja i surađivati kako bi spriječili širenje bolesti, poput Xyllele fastidiosa.

Kako bi se istaknuo sveprisutan problem invazivnih štetnika u globalnom lancu opskrbe hranom, Opća skupština UN-a proglasila je 2020. međunarodnom godinom zdravlja bilja.

"Unatoč sve većem utjecaju biljnih štetnika, resursa je malo za rješavanje problema", rekao je Jingyuan Xia, tajnik IPPC-a. "Na sastanku CPM-a raspravljat će se o tome kako bi međunarodna godina zdravlja biljaka mogla potaknuti veću globalnu suradnju, angažman i svijest za podršku politikama o zdravlju biljaka na svim razinama."

U duhu te objave, Angelo Annese, gradonačelnik Monopolija, grada u južnoj talijanskoj regiji Apuliji koji se više od godinu dana bori protiv širenja bolesti, u petak je obećao 40.000 eura (44.900 USD) za borbu protiv Xylelle fastidiosa.

"Javne i privatne ustanove obvezne su poduzeti strateške mjere za suzbijanje razvoja populacije insekata usvajanjem najprikladnijih fito-sanitarnih mjera", rekao je u izjavi Sante Scarafino, glasnogovornik gradskog vijeća.