Studija: Xylella možda nije odgovorna za pustošenje maslina u Apuliji
Nalazi bi mogli razotkriti desetljeće politika i uvjerenja da je Xylella fastidiosa bila glavni uzrok sindroma brzog propadanja masline u Apuliji.
Novo istraživanje sugerira da je bakterija Xylella fastidiosa bila odgovorna za samo mali postotak maslina uništenih sindromom brzog propadanja maslina (OQDS) u Apuliji.
Više od desetljeća prevladavalo je mišljenje da je bakterija Xylella fastidiosa (Xf) zarazila masline diljem južne talijanske regije, što je rezultiralo smrtonosnim sindromom naglog propadanja maslina (OQDS).
Xylella fastidiosa može pogoršati stanje stabala pogođenih sindromom naglog propadanja masline, ali nije izravan uzrok.
Međutim, istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Phytopathology otkrilo je da je nešto manje od 23 posto stabala uništenih uslijed OQDS-a od veljače 2016. do svibnja 2017. bilo zaraženo bakterijom Xf.
Između svibnja 2021. i veljače 2022. utvrđeno je da nešto više od tri posto maslina pogođenih OQDS-om nosi Xylellu.
Ako se potvrdi – a neki znanstvenici su skeptični – nalazi upućuju na to da strategije koje se trenutno koriste za suzbijanje Xf-a možda neće učinkovito zaustaviti širenje OQDS-a.
Sindrom brzog propadanja masline
Sindrom brzog propadanja masline (OQDS) je bolest maslina koja uzrokuje propadanje lišća, izdanaka i grana, zbog čega stabla više ne proizvode masline. Općenito se vjeruje da uzročnik bolesti jest bakterija Xylella fastidiosa. Simptomi OQDS-a uključuju opekline na lišću te sušenje izdanaka i grana, koje počinje od vrha krošnje i širi se na ostatak stabla. Bolest je osobito izražena u južnoj talijanskoj regiji Apuliji, ali je također otkrivena u Argentini, Brazilu, Kaliforniji, Grčkoj i Španjolskoj. Neki stručnjaci predviđaju da bi sektor maslinovog ulja mogao izgubiti i do 5,6 milijardi eura tijekom sljedećih 50 godina.
Istraživači su rekli da su zaključci temeljeni na podacima koje su prikupila regionalna fito-sanitarna tijela i istraživačke ustanove od 2013. do 2023. godine.
Podaci uključuju praćena područja, broj stabala koja pokazuju simptome OQDS-a, broj pregledanih biljaka, broj stabala pozitivnih na Xylella fastidiosa pauca – soj bakterije koja inficira masline – i broj iskorijenjenih biljaka unutar određenih zona u Pugliji.
"Sve što smo napisali proizlazi iz čitanja tih brojeva", rekao je Marco Scortichini, vodeći istraživač za masline i voćarske kulture pri Talijanskom vijeću za poljoprivredna istraživanja i ekonomiju (CREA), koji je koautor studije.
Vidi također: Novi sprej mogao bi zaštititi masline od XyelleTrenutne metode za otkrivanje Xyllele fastidiosa su napredne, uključujući obučene pse i dronove.
"Te su tehnike pojednostavile otkrivanje Xylella fastidiosa u usporedbi s ranijim metodama", rekao je Scortichini. "Značajna ulaganja u istraživanja posljednjih godina dovela su do razvoja učinkovitih i vrlo osjetljivih alata."
Lokalni inspektori odgovorni su za zadatke nadzora, odabir maslina za uzorkovanje u specijaliziranim laboratorijima radi otkrivanja prisutnosti Xyllele fastidiosa.
"Očekivanja bi mogla sugerirati visoku prevalenciju Xyllele fastidiosa na maslinama iz zaraženih zona", rekao je Scortichini. "Ipak, nalazimo se na svega 3,21 posto."
Od otkrića u apulijskim maslinama 2013. godine, Xylella fastidiosa je pod intenzivnim nadzorom regionalnih i nacionalnih vlasti.
Bakterija je klasificirana kao karantenski patogen A-liste, što ukazuje na to da je prethodno nije bilo u regiji te da je uzrokovala značajnu štetu u drugim područjima, uključujući Ameriku.
"Trenutni podaci potvrđuju početna opažanja, što ukazuje na to da se sindrom i Xylella fastidiosa preklapaju samo u manjem broju slučajeva", rekla je Margherita Ciervo, koautorica studije i istraživačica na Odsjeku za ekonomiju, menadžment i prostor Sveučilišta u Foggi.
"To također sugerira da Xylella fastidiosa nije primarni uzrok brzog propadanja stabala", dodala je. "Xylella fastidiosa može pogoršati stanje stabala pogođenih OQDS-om, ali nije izravan uzrok."
S obzirom na ova otkrića, istraživači zagovaraju preispitivanje mjera poduzetih za borbu protiv Xyllelle fastidiosa.
Postojeći zakon Europske unije o zdravlju bilja nalaže demarkaciju zona zaraženih Xyellom i provođenje strogih politika iskorjenjivanja, uključujući uklanjanje zaraženog maslinovog stabla i svih ostalih unutar radijusa od 50 metara.
Autori studije tvrde da bi mjere iskorjenjivanja trebale biti preispitane u svjetlu njihovih nalaza. "Ranije studije su pokazale da asimptomatske masline jedva doprinose širenju bakterije", napisali su.
U studiji iz 2020. godine koju su naveli istraživači utvrđeno je da asimptomatska faza ima nisku do zanemarivu zaraznost. Umjesto toga, utvrđeno je da stabla sa simptomima mogu širiti Xf na prosječno 19 drugih stabala godišnje.
Prema Scortichiniju i Ciervu, obustava pravila o eradikaciji radija od 50 metara "mogla bi sačuvati brojne zdrave drevne i spomeničke masline i njihov značajan doprinos krajoliku."
Tvrde da bi daljnja istraživanja trebala biti usmjerena na alternativne uzroke OQDS-a. "Osim nekoliko studija o Xylella fastidiosa i drugim patogenima, OQDS je dobio malo pažnje", rekao je Scortichini.
Predložio je da bi istraživanje razvoja OQDS-a moglo otvoriti nove istraživačke smjerove.
"Proteklo desetljeće svjedočilo je pomaku od shvaćanja da jedan patogen uzrokuje smrtonosnu bolest kod stabala prema složenijem razumijevanju", rekao je Scortichini. "Postupno prepoznajemo da različiti mikrobi, pod utjecajem temperaturnih fluktuacija i klimatskih poremećaja, mogu zajednički dovesti do bolesti."
Također je istaknuo potencijalni utjecaj klimatskih promjena na stanje tla, razinu vlage i otpornost biljaka na sušu i toplinske valove.
"Klimatske promjene mogle bi aktivirati različite patogene koji bi inače bili bezopasni ili smanjiti sposobnost biljaka da im se odupru", zaključio je Scortichini.