Sastojci mediteranske prehrane mogu spriječiti neke vrste raka
Studija istražuje odnos između rizika od raka i različitih sastojaka u hrani koji su tipični za mediteransku prehranu.
Ljudi u zemljama uz Sredozemno more ne samo da imaju nižu incidenciju srčanih bolesti, već je i manja vjerojatnost da će oboljeti od raka nego kod onih koji žive u sjevernoeuropskim i sjevernoameričkim zemljama. To je potaknulo istraživače da pregledaju noviju literaturu i utvrde utječe li širok raspon komponenti prisutnih u mediteranskoj prehrani na rizik od raka.
Članak, objavljen u časopisu BMC Surgery, istražuje odnos između rizika od raka i različitih sastojaka prisutnih u namirnicama koje su tipične za mediteransku prehranu: maslinovo ulje, voće, povrće, plodovi mora, cjelovite žitarice i vino.
Eksperimentalne i studije na ljudskim stanicama sugeriraju da unos maslinovog ulja može smanjiti rizik od raka dojke, prostate, debelog crijeva i probavnog trakta. Meta-analiza 19 studija dodatno je otkrila da količina konzumiranog maslinovog ulja također utječe na rizik od raka, pri čemu se incidencija raka smanjuje kako je unos maslinovog ulja veći. Istraživači su izvijestili da zaštitno djelovanje maslinovog ulja, koje vjerojatno uzrokuje smrt stanica raka i inhibira karcinogene putove, može biti posljedica prisutnosti dviju komponenti koje promiču zdravlje – tirosola i hidroksitirosola.
POGLEDAJTE TAKOĐER: Zdravstvene prednosti maslinovog ulja
Voće i povrće, koje čini sastavni dio mediteranske prehrane, prema autorima članka, spada među najbogatije izvore spojeva koji štite od raka. To uključuje glukozinolate u prokulicama, kupusu i drugom povrću iz porodice krstašica; askorbinsku kiselinu, antocijane, flavanone, hidroksicinamnu kiselinu i polifenole u citrusnom voću; likopen u rajčicama; te prehrambena vlakna, spojeve iz roda Allium, polifenole, selen, inhibitore proteaza, ditioltione, vitamin C, vitamin E i karotenoide prisutne u mnogom voću i povrću. Laboratorijske studije pokazuju da ti sastojci sprječavaju proliferaciju stanica raka, inhibiraju staničnu signalizaciju, induciraju zaustavljanje staničnog ciklusa, sprječavaju oštećenje stanica ultraljubičastim zrakama i ometaju druge putove povezane s rakom.
Još jedna prednost mediteranske prehrane u smanjenju rizika od raka proizlazi iz niske konzumacije crvenog i prerađenog mesa, koje sadrži kancerogene policiklične aromatske ugljikovodike, N-nitrozne spojeve i heterocikličke amine. Prema istraživačima, riba i plodovi mora koji se konzumiraju umjesto mesa imaju antikancerogene svojstva koja mogu smanjiti rizik od raka.
Ograničen unos rafiniranih žitarica kod populacija koje se pridržavaju mediteranske prehrane može smanjiti rizik od raka štitnjače, želuca, debelog crijeva i gornjeg probavnog sustava. Visok unos vlakana iz cjelovitih žitarica koje se često konzumiraju može spriječiti rak jer povećava volumen stolice, skraćuje vrijeme prolaza, pruža sitost i povećava proizvodnju masnih kiselina kratkog lanca. Prema autorima studije, fermentacija prehrambenih vlakana od strane bakterija u debelom crijevu također može smanjiti rizik od raka debelog crijeva.
Konačno, čaša vina koja prati mediteranski obrok bogata je resveratrolom, spojem koji može smanjiti rizik od raka sprječavanjem stvaranja tumora, inhibicijom rasta stanica raka, ometanjem rakaških putova i uzrokovanjem smrti stanica raka.
Zaključak: Jedite voće, povrće, cjelovite žitarice i ribu; pijte umjerene količine vina i koristite maslinovo ulje kao glavni izvor masti u prehrani kako biste smanjili rizik od raka i srčanih bolesti.