Četiri studije podupiru ulogu prehrane u demenciji

Nedavna istraživanja koja su predstavila četiri odvojena američka i švedska istraživača na srpanjskoj međunarodnoj konferenciji Alzheimer's Association u Londonu, svi su podržali mediteransku (ili sličnu) prehranu u sprečavanju razvoja demencije i drugih kognitivnih poremećaja.

Međunarodna konferencija Alzheimerove udruge godišnje je okupljanje najvećeg svjetskog foruma istraživača demencije i smatra se vodećom platformom za istraživanje liječenja i prevencije Alzheimerove bolesti i drugih demencija.
Vidi također:Zdravstvene blagodati maslinovog ulja
Najveća studija predstavljena na konferenciji u korist mediteranske prehrane temeljila se na populacijskom presječnom istraživanju koje su proveli istraživači sa Sveučilišta u Kaliforniji u kojem je sudjelovalo blizu 6,000 osoba.

Nalazi, naslovljeni â € <"Neuroprotektivna dijeta povezana je s boljom kognitivnom funkcijom: Studija zdravlja i umirovljenja ”, ispitivala je povezanost starijih Amerikanaca koji su slijedili mediteransku ili mediteransko-DASH dijetnu intervenciju za dijetu s odgodom neurodegeneracije (MIND) i poboljšanu kognitivnu funkciju. Otkrilo je da oni koji slijede dijetu imaju 30 do 35 posto manje vjerojatnosti da će pokazati loše kognitivne performanse i da imaju manja kognitivna oštećenja, zaključujući preporukom da se naprave daljnja istraživanja o ulozi prehrambenih uzoraka na kognitivno starenje.

Drugo istraživanje koje su na konferenciji predstavili istraživači sa švedskog Instituta Karolinska pojačalo je vrijednost prehrane u kognitivnim performansama. Studija je proučavala koji prehrambeni indeks može najbolje predvidjeti očuvanu kognitivnu funkciju kod starijih nordijskih odraslih osoba, a pratila je skupinu od 2,200 odraslih švedskih odraslih tijekom šest godina. Studija je otkrila da su oni koji su slijedili takozvanu nordijsku opreznu dijetalnu prehranu (NPDP) (koja poput mediteranske prehrane naglašava cjelovite žitarice i svježe proizvode od prerađene bezvrijedne hrane) iskusili bolju kognitivnu funkciju na kraju pokusnog razdoblja.

Treće istraživanje koje su proveli istraživači na Medicinskom fakultetu Wake Forest u Winston-Salemu u Sjevernoj Karolini pokušalo je nadograditi prethodna istraživanja uloge koju prehrana igra u smanjenju pojave Alzheimerove bolesti. Istraživači su koristili podatke nedavne studije pamćenja Ženske zdravstvene inicijative za sortiranje sudionika prema njihovom pridržavanju dijete MIND-a i otkrili su da su čak i oni koji su se samo umjereno pridržavali prehrane doživjeli značajno smanjenje rizika.

Konačnu potkrepljujuću studiju predstavili su istraživači sa Sveučilišta Columbia i ispitali ulogu koju je upalni uzorak hranjivih sastojaka imao u utjecaju na strukturne i kognitivne mjere starenja mozga u starijih osoba. Otkrilo je da su osobe koje su konzumirale prehranu s visokim sadržajem beta-karotena, kolesterola i luteina, a s niskim udjelom omega-3 polinezasićenih masnih kiselina, kalcija, folata i vitamina povezane s lošijom izvršnom funkcijom i višim razinama upalnih biljega, što ukazuje na to da prehrana može izmijeniti funkciju i strukturu mozga na bolje - ili na gore.

Trenutno se procjenjuje da će do 2030. više od 75 milijuna ljudi imati demenciju. S obzirom da se predviđa da će trenutni globalni trošak u 1. premašiti milijarde američkih dolara, postoji potreba za razvijanjem pristupačnih preventivnih mjera.

Posljednja otkrića predstavljena na ovogodišnjoj međunarodnoj konferenciji Alzheimerove udruge pridružuju se sve većem broju istraživanja koja ukazuju na to da bi mediteranski stil ili slična prehrana mogla biti alat za smanjenje širenja demencije na međunarodnoj razini.

• CNN


• Časopis American Geriatrics Society