Četiri studije podupiru ulogu prehrane u demenciji
Četiri skupine istraživača koje su sudjelovale na nedavnoj međunarodnoj konferenciji Alzheimerove udruge predstavile su nalaze koji doprinose rastućem broju istraživanja o pozitivnom utjecaju mediteranske prehrane na zdravlje mozga.
Nedavna istraživanja, predstavljena od strane četvero američkih i švedskih istraživača na međunarodnoj konferenciji Alzheimerove udruge u srpnju u Londonu, sve su podržala mediteransku (ili sličnu) prehranu u prevenciji razvoja demencije i drugih stanja koja narušavaju kognitivne sposobnosti.
Međunarodna konferencija Udruge za Alzheimerovu bolest godišnji je skup najvećeg svjetskog foruma istraživača demencije i smatra se vodećom platformom za istraživanje liječenja i prevencije Alzheimerove bolesti i drugih demencija.
Vidi također: Zdravstvene dobrobiti
maslinovog ulja
Najveće istraživanje predstavljeno na konferenciji koje podržava mediteransku prehranu temeljilo se na populacijskom presječnom istraživanju koje su proveli istraživači s Kalifornijskog sveučilišta, a u kojem je sudjelovalo gotovo 6000 osoba.
Rezultati, pod nazivom "Neuroprotektivne prehrane povezane su s boljim kognitivnim funkcijama: Studija o zdravlju i umirovljenju", ispitali su povezanost između starijih Amerikanaca koji su slijedili mediteransku prehranu ili prehranu mediteransko-DASH Intervenciju za odgodu neurodegeneracije (MIND) i poboljšane kognitivne funkcije. Otkrila je da su osobe koje su se pridržavale tih prehrana imale 30 do 35 posto manju vjerojatnost da će pokazati lošu kognitivnu izvedbu i doživjele su manje kognitivno oštećenje, a zaključeno je preporukom da se provedu daljnja istraživanja o ulozi prehrambenih obrazaca na kognitivno starenje.
Druga studija, koju su na konferenciji predstavili istraživači sa švedskog Karolinskog instituta, potvrdila je vrijednost prehrane za kognitivne performanse. Studija je proučavala koji prehrambeni indeks najbolje može predvidjeti očuvanu kognitivnu funkciju kod nordijskih starijih odraslih osoba te je pratila skupinu od 2200 švedskih odraslih osoba tijekom šestogodišnjeg razdoblja. Studija je otkrila da su oni koji su se pridržavali takozvanog nordijskog razboritog prehrambenog obrasca (NPDP) (koji, poput mediteranske prehrane, naglašava cjelovite žitarice i svježe namirnice umjesto prerađene nezdrave hrane) imali bolju kognitivnu funkciju na kraju razdoblja ispitivanja.
Treća studija, koju su proveli istraživači sa Medicinskog fakulteta Wake Forest u Winston-Salemu u Sjevernoj Karolini, nastojala je nadograditi prethodna istraživanja o ulozi prehrane u smanjenju učestalosti Alzheimerove bolesti. Istraživači su koristili podatke iz nedavne Studije pamćenja inicijative za zdravlje žena (Women's Health Initiative Memory Study) kako bi svrstali sudionike prema njihovom pridržavanju prehrane MIND te su otkrili da su čak i oni koji su se samo umjereno pridržavali prehrane doživjeli značajno smanjenje rizika.
Završnu potvrdnu studiju predstavili su istraživači sa Sveučilišta Columbia i proučavala je ulogu koju je obrazac upotrebe upalnih hranjivih tvari imao u utjecaju na strukturne i kognitivne mjere starenja mozga kod starijih osoba. Utvrđeno je da su osobe koje su konzumirale prehranu bogatu beta-karotenom, kolesterolom i luteinom, a siromašnu omega-3 polinezasićenim masnim kiselinama, kalcijem, folatom i vitaminima, imale slabiju izvršnu funkciju i više razine upalnih markera, što ukazuje na to da prehrana može promijeniti funkciju i strukturu mozga na bolje — ili na gore.
Trenutačno se procjenjuje da će do 2030. godine više od 75 milijuna ljudi imati demenciju. S obzirom na to da će trenutačni globalni trošak premašiti 1 bilijun dolara u 2018. godini, potrebno je razviti pristupačne preventivne mjere.
Najnovija otkrića predstavljena na ovogodišnjoj Međunarodnoj konferenciji Udruge za Alzheimerovu bolest pridružuju se sve većem broju istraživanja koja ukazuju na to da mediteranska prehrana ili slična prehrana mogla biti sredstvo za smanjenje širenja demencije na međunarodnoj razini.