Mediteranska prehrana i ekstra djevičansko maslinovo ulje smanjuju učestalost gestacijskog dijabetesa
Istraživači u Madridu otkrili su da trudnice koje u prehranu unesu više ekstradjevičanskog maslinovog ulja i pistacija imaju zdravije trudnoće i zdraviju djecu.
Studija u Španjolskoj otkrila je da rana intervencija mediteranskom prehranom obogaćenom dodatnim ekstra djevičanskim maslinovim uljem i pistacijama smanjuje učestalost gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) i poboljšava ishode za majku i bebu.
Prema Američkom udruženju za dijabetes, gestacijski dijabetes melitus (GDM) važan je problem javnog zdravlja koji uzrokuje komplikacije u sedam posto svih trudnoća. Prevalencija GDM-a raste kako postaju sve češći pretilost, sjedilački način života i starija dob pri začeću.
Prethodne studije su otkrile da pridržavanje mediteranske prehrane smanjuje rizik od gestacijskog dijabetesa, no ovo je prva randomizirana, kontrolirana studija o tome kako suplementirana mediteranska prehrana utječe na stope gestacijskog dijabetesa, kao i prijevremenog rođenja, hitnog carskog reza i traume perineuma.
Za ovu studiju, koju je provela Klinička bolnica San Carlos u Madridu, 2.418 žena pozvano je da sudjeluje prilikom prvog ultrazvučnog pregleda u trudnoći, između osam i dvanaest tjedana. Od tog broja, 1000 ispunjavalo je početne kriterije studije: imale su 18 ili više godina, nisu imale intoleranciju na orašaste plodove ili ekstradjevičansko maslinovo ulje (EVOO) te su bile u prvoj trudnoći. Također su isključeni svi medicinski uvjeti ili terapija lijekovima koji bi mogli ugroziti učinkovitost testne prehrane. Od 1000 žena, 874 je ostala u studiji i sudjelovala sve do rođenja svoje bebe.
Sudionici su nasumično raspoređeni u interventnu skupinu (IG) ili kontrolnu skupinu (KG). Obje su skupine dobile iste osnovne mediteranske smjernice, koje su uključivale dvije ili više dnevnih porcija povrća, tri ili više porcija voća (osim voćnih sokova), tri dnevne porcije mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti i cjelovitih žitarica, dvije do tri tjedne porcije mahunarki te umjerenu do visoku konzumaciju ribe.
Također su bili upućeni da konzumiraju male količine crvenog mesa i prerađenog mesa te da izbjegavaju rafinirane žitarice, prerađene pekarske proizvode, prethodno narezani kruh, bezalkoholna pića, svježe cijeđene sokove, brzu hranu i gotova jela. Osim toga, preporučeno im je da hodaju najmanje 30 minuta dnevno.
Osim osnovnih preporuka, 434 sudionika u interventnoj skupini dobili su upute od dijetetičara tjedan dana prije početka studije. Savjetovano im je da svakodnevno konzumiraju najmanje 40 mL ekstradjevičanskog maslinovog ulja i šaku (25-30 grama) pistacija. Kako bi se osiguralo da imaju pristup minimalnoj količini preporučenog ulja i orašastih plodova, svaki sudionik intervencijske skupine dobio je 10 litara EOO-a i dvije kilograme pečenih pistacija.
Suprotno tome, 440 sudionica kontrolne skupine (KS) savjetovale su njihove primalje da ograniče unos masnoća u prehrani, uključujući orašaste plodove i EVOO.
Tijekom cijele trudnoće, i IG i CG imale su iste laboratorijske pretrage prema standardnoj praksi, u 24. – 28. tjednu trudnoće, u 36. – 38. tjednu (treći tromjesečje) i pri porodu. Za obje skupine prehrambeni su savjeti pojačavani pri svakom pregledu. Do poroda sve su bile testirane na gestacijski dijabetes, prekomjerno dobivanje na težini tijekom trudnoće i hipertenziju induciranu trudnoćom. Pojedinačne prehrambene preporuke davane su u slučajevima kada je pacijentica možda unosila previše kalorija.
Unatoč istoj učestalosti savjetovanja, testiranja i intervencija zdravstvenih djelatnika, iskustva s gestacijom i porođajem kod intervencijske i kontrolne skupine bila su značajno različita.
Od 974 sudionika studije, 177 je osoba dijagnosticirano gestacijski dijabetes. Broj onih s GSD-om u kontrolnoj skupini iznosio je 103, dok je u interventnoj skupini — skupini čija je prehrana uključivala dodatak ekstra djevičanskog maslinovog ulja i pistacija — taj broj iznosio 74. Osim toga, osobe u IG-u s gestacijskim dijabetesom imale su značajno niže stope GSD-a liječenog inzulinom. I manje je osoba s dijagnozom GDM-a u IG-u trebalo inzulin nego onih s dijagnozom GDM-a u CG-u.
Osim što su imale manje slučajeva gestacijskog dijabetesa, interventna skupina imala je i manje beba s niskom porođajnom težinom. Prema Dječjoj bolnici u Philadelphiji, "Niska porođajna težina je izraz koji se koristi za opis beba koje se rađaju s težinom manjom od 2.500 grama (5 funti, 8 unci).
Suprotno tome, prosječna novorođenčad teži oko 8 funti." U kontrolnoj skupini procijenjeno je da 17 beba ima nisku porođajnu težinu, u usporedbi sa samo pet beba s niskom porođajnom težinom u interventnoj skupini. Osim toga, dvadeset pet beba iz kontrolne skupine smatralo se malima za gestacijsku dob, u usporedbi s pet u interventnoj skupini.
Osim toga, u vrijeme poroda manje je majki u skupini za intervenciju imalo povišen krvni tlak induciran trudnoćom, traumu perineuma i infekcije mokraćnog sustava. I, iako je nutricionističko savjetovanje pruženo obje skupine, porast tjelesne težine tijekom trudnoće kod sudionica bio je značajno manji u 24. – 28. tjednu i u 36. – 38. tjednu za sudionice u skupini za intervenciju.
Postojale su prethodne studije nutritivne intervencije kod gestacijskog dijabetesa koje su koristile različite prehrambene smjernice, uključujući alternativni mediteranski (aMED), prehrambene pristupe za zaustavljanje hipertenzije (DASH) i alternativni indeks zdrave prehrane (aHEI).
Intervencije korištene u tim studijama bile su različite od onih u ovoj studiji. Neke su studije temeljile svoje preporuke na ograničavanju zasićenih masnoća i konzumaciji ugljikohidrata s niskim glikemijskim indeksom. Iako su druge studije davale preporuke slične ovoj, ovo je prva studija koja mjeri rezultate specifičnog povećanja konzumacije ekstra djevičanskog maslinovog ulja i orašastih plodova u prehrani trudnica, kao i besplatnog osiguravanja tih namirnica sudionicama.
Prema rezultatima ove studije, povećani unos ekstra djevičanskog maslinovog ulja i pistacija bio je jasno koristan. Kao bogat izvor mononezasićenih masnih kiselina, ekstra djevičansko maslinovo ulje poznato je po snižavanju razine glukoze nakon obroka i smanjenju upale.
Istraživači također pretpostavljaju da je u populaciji ove studije obilna upotreba maslinovog ulja mogla potaknuti povećani unos povrća, koje se u španjolskoj kuhinji tradicionalno jede s maslinovim uljem.