'Uzorni režim prehrane' za prevenciju Alzheimerove bolesti

Pridržavanje mediteranske prehrane usporava kognitivni pad, stanje koje na kraju dovodi do Alzheimerove bolesti.

U nedavnom narativnom preglednom članku talijanski istraživači sa Sveučilišta Aldo Moro u Bariju predlažu da mediteranska prehrana može biti uzorni model prehrane za usporavanje razvoja Alzheimerove bolesti.

Rizik od Alzheimerove bolesti raste s godinama, a jasno je da postoji potreba za usporavanjem njezina početka budući da životni vijek i dalje raste. Godine 2013. u Sjedinjenim Američkim Državama 5 milijuna od ukupno 5,2 milijuna Amerikanaca oboljelih od Alzheimerove bolesti bilo je starije od 65 godina. Prema procjenama Udruge za Alzheimerovu bolest, taj bi se broj do 2050. mogao povećati na 13,8 milijuna.

U nedostatku liječenja Alzheimerove bolesti, promjene u prehrani i načinu života mogu biti učinkovit pristup za odgađanje njezina pojavljivanja. Međutim, te promjene treba provesti u ranoj dobi s obzirom na to da asimptomatska faza Alzheimerove bolesti može trajati više od dvadeset godina prije nego što se pojave simptomi ove onesposobljavajuće bolesti.

Kako bi se omogućila rana dijagnoza Alzheimerove bolesti, Nacionalni institut za starenje i Udruženje za Alzheimerovu bolest 2011. godine revidirali su kriterije za dijagnozu koji se koriste od 1984. godine. Iako nisu standardizirani za kliničku dijagnozu, tri predložene faze uključuju: prekliničku Alzheimerovu bolest; blago kognitivno oštećenje uzrokovano Alzheimerovom bolešću; i demenciju uzrokovanu Alzheimerovom bolešću.

Iako je poznato da pojedini hranjivi sastojci i namirnice koje čine mediteransku prehranu štite od kognitivnog pada, čini se da veće pridržavanje mediteranske prehrane u cjelini usporava kognitivni pad koji u konačnici dovodi do Alzheimerove bolesti. Pregledni članak, objavljen u travanjskom izdanju časopisa Current Nutrition Reports iz 2014., navodi da veće pridržavanje mediteranske prehrane može smanjiti i rizik od slabosti, tjelesnog stanja povezanog sa starenjem i povećanim rizikom od kognitivnog pada.

Nadalje, članak je utvrdio da pridržavanje mediteranske prehrane može biti korisno u svim fazama Alzheimerove bolesti jer usporava kognitivni pad; odgađa napredovanje od blagog kognitivnog oštećenja do demencije uzrokovane Alzheimerovom bolešću; a također smanjuje rizik od smrti od Alzheimerove bolesti.

Od dva randomizirana klinička ispitivanja provedena o mediteranskoj prehrani, studija PREDIMED-NAVARRA s 6,5 godina praćenja izvijestila je da dodatak mediteranskoj prehrani s ekstradjevičanskim maslinovim uljem ili mješavinom orašastih plodova poboljšava kognitivne sposobnosti, dok je kraća studija s deset dana praćenja izvijestila o nedosljednim rezultatima. Prema nekim studijama, još jedna prednost pridržavanja mediteranske prehrane jest smanjenje slabosti i povećanje tjelesne aktivnosti kod starijih odraslih osoba.

Među ostalim dijetama, prehrana DASH (Dietary Approaches to Stop Hypertension), preporučena Amerikancima s hipertenzijom, također se pokazala učinkovitom u usporavanju napredovanja Alzheimerove bolesti. Poput mediteranske prehrane, DASH dijeta preporučuje veću konzumaciju povrća, voća, cjelovitih žitarica, mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti, orašastih plodova, ribe i peradi, uz ograničavanje unosa crvenog mesa, soli te slatke hrane i pića. Nekoliko studija temeljenih na populaciji također je otkrilo da konzumacija zdravih prehrana temeljenih na prehrambenim obrascima sličnim mediteranskoj prehrani i prehrani DASH poboljšava kognitivne funkcije i smanjuje rizik od Alzheimerove bolesti.

Iako je potrebno više istraživanja u obliku randomiziranih kliničkih ispitivanja, većina studija pregledanih u ovom članku sugerira da usvajanje mediteranske prehrane kao uzornog načina prehrane u ranom do srednjem životnom dobu može biti korisno za odgađanje pojave Alzheimerove bolesti.