Mediteranska prehrana produžuje život starijih osoba
Veći unos mononezasićenih masti i manji unos zasićenih masti jedan je od glavnih čimbenika koji stoje iza dobrobiti dugovječnosti mediteranske prehrane.
Studija iz Italije otkrila je da bi ključ dužeg života mogao ležati u pridržavanju mediteranske prehrane
(MedDiet). Stariji sudionici čiji se plan prehrane najviše pridržavao te prehrane imali su 25 posto manju vjerojatnost smrti od bilo kojeg uzroka u usporedbi s onima koji su se prehrani pridržavali malo ili uopće nisu.
Među namirnicama koje su dio MedDiet prehrane, viša konzumacija mononezasićenih masnih kiselina prvenstveno doprinosi cjelokupnoj zdravstvenoj koristi.
U istraživanju koje je provelo Odjeljenje za epidemiologiju i prevenciju IRCCS Neuromed u Molizu u Italiji, znanstvenici su istražili vezu između mediteranske prehrane (MedDiet) i stope smrtnosti. Promatraли su podatke o 5000 osoba starijih od 65 godina koje su sudjelovale u studiji Moli-sani i pratili ih do osam godina. Osim toga, pregledali su epidemiološke studije iz nekoliko zemalja, čime je ukupan broj sudionika u istraživanju porastao na 12.000.
Analiza rezultata jasno je pokazala da mediteranska prehrana značajno smanjuje rizik od smrti kod starijih osoba. Prema istraživačima, veza između prehrane i smrtnosti ovisila je o stupnju pridržavanja. Što su se sudionici strože pridržavali prehrane, to su doživjeli veće smanjenje smrtnosti.
"Novost našeg istraživanja je u tome što smo usmjerili pozornost na populaciju stariju od 65 godina", izjavila je prva autorica Marialaura Bonaccio u priopćenju za medije. "Već smo znali da mediteranska prehrana može smanjiti rizik od smrtnosti u općoj populaciji, ali nismo znali bi li to vrijedilo i za starije osobe.
"Sada podaci iz studije Moli-sani jasno pokazuju da je tradicionalna mediteranska prehrana (bogata voćem, povrćem, ribom, mahunarkama, maslinovim uljem i cjelovitim žitaricama, siromašna mesom i mliječnim proizvodima, uz umjerenu konzumaciju vina tijekom obroka) povezana sa smanjenjem smrtnosti od svih uzroka za 25 %. Ovaj učinak ostaje i ako posebno uzmemo u obzir kardiovaskularnu ili cerebrovaskularnu smrtnost."
Prvi autor objasnio je da je ekstra djevičansko maslinovo ulje jedan od glavnih čimbenika odgovornih za prednost dugovječnosti.
"U našoj studiji otkrili smo da među namirnicama uključenima u mediteransku prehranu, veći unos mononezasićenih masnih kiselina (MNU) u odnosu na zasićene masne kiseline uglavnom pokreće opću zdravstvenu korist. Naravno, ekstra djevičansko maslinovo ulje jedan je od glavnih izvora prehrambenih MNU u prehrani", rekla je Bonaccio za Olive Oil Times.
"Prethodne studije raspravljale su o mehanizmima putem kojih EVOO može produljiti preživljenje. Predložili su različite potencijalne putove koji bi se mogli povoljno modulirati većim unosom EVOO-a. Među njima, priznajemo da dokazi podupiru put upale, za koju je dokazano da se smanjuje brojnim spojevima koji su u velikoj mjeri prisutni u EVOO-u", dodala je Bonaccio.
Unatoč ohrabrujućim rezultatima, studija pokazuje povezanost, a ne uzročno-posljedičnu vezu. Osim toga, sudionici koji su se strogo pridržavali prehrane vjerojatnije su vježbali. Unatoč tome, zbog snage povezanosti utvrđene u ovoj studiji zajedno s onom iz prethodnih istraživanja, očito je da je konzumacija mediteranske prehrane jedna od najboljih praksi koje ljudi mogu usvojiti kako bi zaštitili svoje zdravlje.
Studija je objavljena u časopisu British Journal of Nutrition.