Nova istraživanja povezuju zdravlje srca sa smanjenom vjerojatnošću razvoja demencije
Starije osobe koje paze na svoje srce rjeđe razvijaju demenciju od onih koje zanemaruju svoje kardiovaskularno zdravlje.
Novo istraživanje Sveučilišta u Bordeauxu, provedeno u suradnji s drugim istraživačkim centrima u Francuskoj, sugerira da starije osobe koje paze na svoje srce imaju manju vjerojatnost razvoja demencije od onih koje zanemaruju svoje kardiovaskularno zdravlje.
Čak i kada ljudi ne dosegnu optimalne ciljeve za kardiovaskularno zdravlje, i dalje mogu imati koristi od samog pokušaja.
Studija se usredotočila na sedam preporuka Američkog udruženja za srce (AHA) za postizanje optimalnog kardiovaskularnog zdravlja. Preporuke AHA-e bile su: ne pušiti; redovito vježbati; jesti prehranu bogatu ribom, voćem i povrćem; održavati zdravu tjelesnu težinu; te kontrolirati krvni tlak, razinu šećera u krvi i kolesterola unutar zdravih granica.
U studiji je prosječno osam i pol godina praćeno 6.626 osoba u dobi od 65 ili više godina koje na početku istraživanja nisu imale demenciju. Tijekom tog razdoblja kod oko 11 posto sudionika (745 osoba) razvila se demencija.
Istraživači su otkrili da je s svakom dodatnom preporukom za zdravlje srca koju su sudionici ispunili, vjerojatnost da će razviti demenciju bila 10 posto manja. Utvrđeno je da je svaka preporuka koju su sudionici ispunili dovela do odgovarajuće boljih rezultata u kognitivnim testovima.
Adequatan protok krvi ključan je za dobro zdravlje srca i mozga, no s vremenom se krvne žile mogu suziti i stvrdnuti, što dovodi do oštećenja poznatog kao ateroskleroza, koja može povećati rizik od moždanog udara, srčanog udara i kognitivnog pada.
Aterosklerozu se može spriječiti održavanjem zdravog načina života i održavanjem razine krvnog tlaka, šećera u krvi i kolesterola unutar sigurnog raspona. Visok krvni tlak, povišena razina kolesterola i višak šećera u krvi mogu oštetiti krvne žile, što dovodi do komplikacija koje smanjuju protok krvi u mozak.
Studiju je vodila Cecilia Samieri sa Sveučilišta u Bordeauxu, koja je za Reuters izjavila: "Čak i kada ljudi nisu postigli optimalne ciljeve za kardiovaskularno zdravlje, i dalje mogu imati koristi od samog pokušaja. S pragmatičnog i javnozdravstvenog stajališta, promicanje promjene kardiovaskularnog zdravlja s lošeg na srednji nivo možda je ostvarivije i može imati veći učinak na razini populacije od zahtjevnije promjene s lošeg na optimalni nivo."
Studija nije uspjela dokumentirati da promjene životnih navika izravno utječu na kardiovaskularno zdravlje ili smanjuju cjelokupni rizik od demencije i kognitivnog pada. Kardiovaskularno zdravlje sudionika mjerilo se samo na početku studije i moglo se promijeniti tijekom vremena, utječući na zdravlje njihovog mozga.
Zasebna studija objavljena u časopisu JAMA, koja je ispitivala iste čimbenike vezane uz kardiovaskularno zdravlje, otkrila je da su mlađi odrasli s optimalnim zdravljem srca doživljavali manje promjena u mozgu povezanih s kognitivnim problemima u kasnijoj životnoj dobi.
Glavni autor, Paul Leeson s britanskog Sveučilišta u Oxfordu, rekao je Reutersu da su usmjerili studiju na mlade ljude, "jer smo smatrali da se te promjene u krvnim žilama mogu dogoditi prije nego što je došlo do značajnog oštećenja mozga."
Leeson je dodao: "Uspjeli smo pokazati da postoje razlike u krvnim žilama povezane s razinama različitih čimbenika rizika i da su te razlike očite u mladosti."
U toj su studiji sudjelovale 125 osoba prosječne dobi od 25 godina. Utvrđeno je da su za svaku dodatnu preporuku za optimalno zdravlje srca koju su slijedili sudionici imali zdravije krvne žile i veću gustoću krvnih žila u mozgu.
Kod pedeset i dvoje sudionika izmjeren je protok krvi u mozgu i utvrđeno je da se s svakim dodatnim postignutim preporukama za optimalan zdravlje srca protok krvi kroz mozak značajno povećao.
Konzumacija maslinovog ulja odavno je povezana s poboljšanjem zdravlja srca. Studija iz 2014. potvrdila je da su fenolni spojevi koji se nalaze u biljnoj hrani, uključujući maslinovo ulje, korisni za kardiovaskularno zdravlje i smanjuju rizik od razvoja srčanih bolesti.
Novija studija provedena 2016. potvrdila je da je mediteranska prehrana bogata maslinovim uljem učinkovita u poboljšanju moždane funkcije, usporavanju kognitivnog pada i smanjenju rizika od Alzheimerove bolesti.