Unatoč suši, Hrvatska uživa u obilnoj žetvi
Proizvođači diljem Hrvatske očekuju izdašnu žetvu nakon što ih je pravovremena kiša spasila od žestoke ljetne suše.
Hrvatski uzgajivači maslina trljaju ruke od zadovoljstva. Osim na otocima Hvaru i Visu, berba u ostatku zemlje bila je bolja od očekivane.
Obilna berba ostvarena je unatoč izazovima dugotrajne suše i žarkih ljetnih temperatura.
Ne sjećam se ovako dobre berbe u 50 godina koliko se bavim uzgojem maslina.
"Suša je počela krajem proljeća", rekao je Edi Druzetić, poznati lokalni agronom. "Srećom, gnojidba je bila dobra, pa su grane pune plodova. Manji su od uobičajenih i sporije sazrijevaju, ali su zdravi jer zbog visokih temperatura nije bilo bolesti ni štetnika."
Više od 40 godina Druzetić se profesionalno i s strašću bavi uzgojem maslina. U sklopu tvrtke Agroprodukt brine se o 12.000 stabala maslina, uglavnom domaćih sorti Buža, Istarska bjelica, Rosinjola i Rosulja, na 45 hektara u zapadnoj Istri.
Vidi također: Novosti o berbi 2022.Berba je ove godine počela malo kasnije i još uvijek traje, posebno u južnoj Istri, gdje je suša bila izraženija.
"Još nismo ni polovicu uberili, a po količini imamo više nego što smo uberili prošle godine", rekao je Druzetić.
Ove godine Druzetić očekuje proizvodnju od 30.000 litara, što je više od prošlogodišnjeg prosjeka. Njegovi brendovi mješavina Torćol, Salvela, Punta Cissana i Aurum višestruko su nagrađivani na domaćim i međunarodnim natjecanjima, uključujući NYIOOC World Olive Oil Competition.
Prema insajderima, uljara Vodnjan, najstariji i najmoderniji hrvatski proizvođač, posluje u sklopu Agroprodukta.
Mlin, koji se nalazi na istoj lokaciji više od 100 godina, prošle je godine potpuno obnovljen i moderniziran te sada uključuje novu opremu veće kapaciteta. "Možemo preraditi do tri tone na sat", rekao je Druzetić.
Mlin je otvoren 7. listopada, a njegovi vlasnici očekuju da će do kraja sezone preraditi oko 12.000 tona, dvostruko više nego prošle godine. Uz istarske uzgajivače, neki dolaze i s kvarnerskih otoka – smještenih istočno od istarskog poluotoka u Kvarneru – kako bi preradili svoje masline.
Osim u Istri, mlinci u Dalmaciji također rade punom parom.
"Ne sjećam se ovakve berbe u 50 godina koliko se bavim uzgojem maslina", rekao je Blaž Jurin, dugogodišnji upravitelj poljoprivredne zadruge Primošten Burnje.
Dodao je da je bilo više plodova nego inače jer je oprašivanje dobro prošlo, ali dugotrajna suša i visoke temperature usporile su razvoj i sazrijevanje maslina.
Sezona je u Dalmaciji uvelike spašena pravovremenom kišom krajem rujna i početkom listopada, što je plodovima omogućilo da nadoknade dio nakupljanja ulja.
Međutim, berba je u Dalmaciji također odgođena iz istih razloga kao i u Istri, pri čemu su visoke temperature krajem listopada i početkom studenog odgodile konačno sazrijevanje maslina.
Dio onoga što je ovu berbu učinio posebnom u usporedbi s prethodnim godinama jest visok postotak nakupljanja ulja u prerađenom voću. Neki proizvođači procjenjuju da imaju nakupljanje ulja 20 ili 30 puta iznad prosjeka, a lokalni mediji svakodnevno izvještavaju o rekordnim brojkama.
U sjevernoj Dalmaciji, maslinar iz Čiste Vlake dobio je 98 litara ulja od svojih 322 kilograma maslina obrađenih u mlinu Sveti Ivan u Vodicama pokraj Šibenika.
Slijedili su rekordi u drugim mlinovima, a najveći je zabilježen u Supetru na otoku Braču. Engleski par Tim Batson James i njegova supruga Paula iz Bristola zabilježili su udio maslinovog ulja od 34,6 posto iz svoje maslinike na Braču.
Ivan Arnerić, vlasnik mlina u Supetru, rekao je kako vjeruje da su visoki postotci ekstrakcije ulja posljedica velikog broja sunčanih dana, visokih temperatura i sušnih razdoblja u lipnju i srpnju.
Dodao je da je i kasni kolovozki kišni pljusak pomogao, no nakon njega je uslijedila dugašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašašaša
Kao rezultat toga, plodovi su ostali bez uobičajene količine vode, što ih je učinilo manjim i lakšim, pa je prerada jeftinija za maslinare.
S obzirom na manji broj kilograma maslina, maslinari dobivaju mnogo više ulja nego prethodnih godina. Međutim, stručnjaci ističu da visoki prinosi ne znače da je ulje bolje kvalitete.
"Kvaliteta takvih ulja nije homogena. Povećali su se polifenoli, gorčina i ljutina, ali nedostaju arome", rekao je Druzetić.
Ivica Vlatković, nagrađivani proizvođač i predsjednik Udruge maslinara zadarske županije, također se slaže s ovom analizom.
"Visoka produktivnost u preradi izravna je posljedica suhih maslina ove godine", rekao je.
Vlatković je dodao da bi ulja bila visoke kvalitete u pogledu gorčine i ljutine, ali bi im i dalje nedostajalo voćnost. To je osobito točno za ulja iz nenavodnjavanih maslinika.
Kada su masline presuhe, mlinari dodaju vodu, koja otapa neka fenolna spojeva koja završavaju u maslinovom gnjecatu. Kao rezultat toga, u tim uljima prevladava neugodna gorčina bez ugodnih aroma.
Vlatković i Druzetić također se slažu da prekomjerna plodnost u sušnoj sezoni može rezultirati slabijim rodom sljedeće godine. Suša je rezultirala slabijim rastom novih grana, što bi moglo smanjiti rod maslina sljedeće godine.
"Ako nema vlage u zraku i tlu, maslina jedva može postići dobru urodu i pripremiti se za visoku plodnost sljedeće godine", rekao je Vlatković.
Istaknuo je da je većina sorti maslina osjetljiva na neujednačen prinos iz godine u godinu, što je uzrokovano pretjeranom berbom u jednoj godini koja iscrpljuje resurse masline i sprječava rast dovoljnog broja novih izdanaka u sljedećoj godini. Rezultat je manji broj cvjetova i plodova te smanjen prinos.
Međutim, istraživanja su pokazala da se neujednačena godišnja rodnost može smanjiti navodnjavanjem. Navodnjavanje u ranom dijelu godine potiče rast izdanaka i više cvjetova u sljedećoj godini.
Nadalje, u kasno proljeće i rano ljeto potrebna je dovoljna količina vode za određivanje broja plodova, što rezultira većim prinosom.
"Kasnije doze navodnjavanja koriste se za regulaciju veličine ploda, količine suhe tvari i razdoblja sazrijevanja", rekao je Vlatković.
Bez navodnjavanja nema uspješnog uzgoja maslina. U Hrvatskoj, unatoč značajnim vodnim resursima, rijekama i jezerima, samo 2,5 posto maslinika u zemlji je pod navodnjavanjem.