Nagrađivani producent kaže da se Hrvati moraju vratiti svojim tradicionalnim korijenima

Nakon što su klimatske promjene izazvale pustoš u berbi 2021., jedan od vodećih hrvatskih proizvođača vjeruje da se paradigma uzgoja maslina u zemlji mora promijeniti.

Ivica Vlatković - Stara maslina
Napisao Nedjeljko Jusup
30. studenog 2021. 13:25 UTC
560
Ivica Vlatković - Stara maslina

Proizvođači i dužnosnici nedavno su se sastali u gradu Splitu na jugu Hrvatske kako bi razgovarali o utjecajima klimatske promjene i moderno maslinarstvo.

Ivica Vlatković, v predsjednik Udruge maslinara Zadarske županije i an nagrađivani producent, bio je jedan od ključnih govornika na događaju.

Stabla koja niču iz sjemena razvijaju veći strukturni korijen... Vegetativna nemaju taj glavni strukturni korijen. Zato su manje otporni na sušu i jake vjetrove.- Borislav Bore Pedić, maslinarstvo

Dok su gotovo svi sudionici, uključujući i hrvatsku ministricu poljoprivrede Mariju Vučković, govorili uglavnom o navodnjavanju, Vlatković je istaknuo potrebu revitalizacije zapuštenih maslinika i poticanja proizvodnje presadnica na gredicama (sjemenskim podlogama), umjesto na vegetativno uzgojenim podlogama koje se razmnožavaju reznicama.

Vidi također:Kako je žetva u Hrvatskoj u tijeku, dužnosnici poljoprivrednicima daju savjete o sigurnosti

"Ove sjemenske podloge divljih maslina trajnije su i bolje podnose sušu tijekom razvoja maslina”, rekao je. â € <"Nakon nekoliko godina sadnje na skeletnim tlima podnose sušu, ali i nalete vjetra koji ih neće lako iščupati ili uznemiriti.

Nažalost, većina biljaka i sadnica u hrvatskom maslinarstvu ostvaruje se putem vegetativno uzgojenih podloga koje se razmnožavaju reznicama.

Takve podloge su, kaže Vlatković â € <"mačka u vreći”, što znači da su nepredvidivi. Ponajprije zbog formiranja plitkog korijenskog sustava, buduća stabla ovise o površinskoj vodi.

Osim toga, kada se krošnja razvije, veća je vjerojatnost da će ova stabla biti oštećena na mjestima gdje su česti jaki vjetrovi.

Vlatkovićevu tezu potvrđuje i uspješni maslinar Borislav Bore Pedić, koji ima više od 300 stabala maslina na četiri lokacije u Ravnim Kotarima, velikoj poljoprivrednoj regiji na sjeveru. Dalmacija.

Na jednoj od lokacija u Pridrazi zasadio je 50-ak sadnica cijepljenih na samonikla stabla prije 20 godina.

"Dogodilo se slučajno i dobro je ispalo”, rekao je Bore Pedić. â € <"Evo, na primjer, jedne godine vjetar je iščupao devet od 11 čempresa na istom mjestu, a nijedno od njih nije cijepljeno s divljih stabala.”

production-business-europe-nagrađivani-proizvođač-kaže-hrvati-se-trebaju-vratiti-svojim-tradicijskim-korijenima-maslinovo-ulje

Za vrijeme olujnog vjetra u Hrvatskoj početkom ove godine prerušena su stabla maslina.

"Stabla koja niču iz sjemena razvijaju veći strukturni korijen, koji ide dublje u zemlju”, dodao je. â € <"Vegetativne, proizvedene iz reznica, nemaju taj glavni strukturni korijen. Zato su manje otporne na sušu, a posebno na jake vjetrove.”

Problem plitkog korijena posebno je izražen kada se maslina sadi bez stručnog nadzora i u plićim skeletnim tlima. Stabla se slabije razvijaju, sklona su nepravilnoj plodnosti i osjetljivija su na sušu.

Također su sklone bolestima jer ne razvijaju simbiozu s arbuskularnom mikorizom u korijenu, što im pomaže apsorbirati hranjive tvari i riješiti se viška atoma ugljika koje masline uzimaju iz atmosfere za fotosintezu i proizvodnju ugljikohidrata.

"Ove podloge se brže i lakše uzgajaju i proizvode”, rekao je Vlatković. â € <"Jeftiniji su i zato su nas preplavili. U sušama i proljetni mrazevi kao ove godine, nemaju šanse, a to se sada najbolje vidi.”

Jedna od alternativa cijepljenju stabala s vegetativno uzgojenim podlogama koje se razmnožavaju reznicama mogla bi biti sanacija starijih maslinika u Hrvatskoj.

"S jedne strane krčimo šume i meljemo kamenito tlo kako bismo formirali trajne nasade ovisne o vodi”, rekao je Vlatković. â € <"S druge strane, ne revitaliziramo već dugo uzgajane masline, koje su na plodnom tlu posadili naši djedovi.”

Oglas
Oglas

Dodao je da je revitalizirao sve svoje maslinike, uključujući i mnoga stabla stara 100 godina i imaju debelo korijenje kako bi zaštitili stabla od vjetra i unijeli obilje hranjivih tvari iz tla.

Vlatković je priznao da svoj uspjeh duguje generacijama novigradskih poljoprivrednika koji su sadili masline mnogo prije njega. Također je koristio stabla za cijepljenje novih sorti, kao što su Pisholen marocca, Ascolane, Nocelare i Chamlala.

production-business-europe-nagrađivani-proizvođač-kaže-hrvati-se-trebaju-vratiti-svojim-tradicijskim-korijenima-maslinovo-ulje

Ivica Vlatković

Vlatković kaže da mu sva ova stabla osiguravaju redoviti prinos i doprinose kvaliteti maslinovog ulja.

Među 500 stabala jedno je izraslo spontano i prirodno iz sadnice. Drvo naziva čudesnom maslinom. Najranije sazrijeva i za berbu je spremna 1. listopada.

Svake godine stablo rodi šarene plodove veličine obličke masline mjesec dana prije nego što ta sorta bude spremna za berbu.

Vlatković je ustvrdio da su supstrati sa starih stabala Oblica jednako dobri kao i supstrati od divljih maslina. Kao i svaki dobar supstrat, zahtijevat će manje navodnjavanja, vjerojatno će biti plodniji i otporniji na stresove iz okoliša.

Međutim, postoje brojne prepreke koje se suočavaju s sveobuhvatnom revitalizacijom starih maslinika jadranske regije. Vlatković je rekao da će svih sedam zemalja u regiji morati usporediti programe poticaja za poljoprivredu s lokalnom katastarskom ili zemljovidom.

U Hrvatskoj katastar pokazuje veličinu zemljišne parcele, koja su zemljišta namijenjena za poljoprivredu i koje se kulture na njoj sade.

Usporedbom programa poljoprivrednih poticaja i katastra moguće je vidjeti koja je bila izvorna poljoprivredna namjena parcele i postoji li možda stari maslinik.

Kada se nađu hektari županijskih maslinika koji se ne obrađuju, mogu se napraviti planovi za revitalizaciju maslinika ovisno o njegovom rasporedu i veličini. Vlatković je rekao da bi revitalizacija šumaraka na ovakav sustavni način imala niz prednosti.

Prvo, mnogi od ovih napuštenih šumaraka imaju mlada stabla maslina koja su stabilna s razgranatim korijenskim sustavom. Za razliku od mnogih svojih kultiviranih kolega, ova stabla nisu toliko ovisna o navodnjavanju i bolje će podnijeti sušu u budućnosti i davati stabilne i dobre prinose.

production-business-europe-nagrađivani-proizvođač-kaže-hrvati-se-trebaju-vratiti-svojim-tradicijskim-korijenima-maslinovo-ulje

Sjemenske podloge divlje masline trajnije su od vegetativno uzgojenih podloga koje se razmnožavaju reznicama.

Stabla također brže donose plodove od novih zasada, osobito tijekom sušnih godina. Nadalje, ako su šumarci osigurani, divlja stabla su isplativija po kubičnom metru u sušama.

Drugo, pomogla bi revitalizacija šumaraka suzbijanje štetnika na tom području uklanjanjem prirodnog rezervoara za njihovo razmnožavanje. Zapuštena stabla svake godine daju slab prinos, ali pružaju obilje zaklona i hranjivih tvari za štetnike.

Zapušteni šumarci osim što služe kao rezervoar za štetočine, Vlatković je rekao i da služe kao škrinjica i da će olakšati širenje šumskih požara ako se na tom području pokrenu.

Potaknuta njegovim izlaganjem na panelu u Splitu, ministrica poljoprivrede Vučković rekla je da će raspisati natječaj za sredstva iz Programa ruralnog razvoja za rasadnike i sadnice.

"Ministar je napomenuo da je ministarstvo raspisalo natječaj za prvi rasadnik koji bi se bavio proizvodnjom gredica i to je za svaku pohvalu, iako mislim da je to trebalo učiniti puno ranije”, rekao je Vlatković.

Međutim, on mora vidjeti rezultate ove obveze prije nego što proslavi. Prijedlog je već ranije donošen ministarstvu, ali od toga ništa.

Uz revitalizaciju maslinika i pomnije bilježenje stanja nasada u zemlji, Vlatković smatra da bi sve buduće sadnje trajnih nasada trebalo raditi presadnicama (generativno uzgojenim podlogama iz sjemena) umjesto vegetativno uzgojenim podlogama razmnožavanjem reznicama.

Za nekoliko godina tvrdio je da će poljoprivrednici početi uviđati prednosti uzgoja maslina na ovaj način. Vlatković je kazao kako će bez velikih oscilacija biti stabilniji prinosi.

production-business-europe-nagrađivani-proizvođač-kaže-hrvati-se-trebaju-vratiti-svojim-tradicijskim-korijenima-maslinovo-ulje

Revitalizacija stabala maslina u Hrvatskoj

Rekao je da bi se također mogao promijeniti sustav državnih i lokalnih poticaja za poljoprivrednike kako bi se umjesto skupih sustava za navodnjavanje osiguralo financiranje generativno uzgojenih podloga iz sjemena.

Potvrdio je to i Marinko Galiot, voditelj Jedinice za provedbu Nacionalnog programa navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama, u Hrvatskim vodama.

"U posljednjih 15 godina osigurali smo navodnjavanje preko 30,000 hektara. To je još uvijek malo, budući da je programski plan bio navodnjavanje 65,000 hektara do 2020. godine, što nismo ostvarili”, rekao je Galiot. â € <"Problem je u krajnjem korisniku, osobi ili tvrtki, koji je zainteresiran jer naši korisnici nisu voljni ulagati u navodnjavanje.”

Vlatković je rekao da će ovim temeljnim preinakom u maslinarstvu hrvatski poljoprivrednici u budućnosti biti u boljoj poziciji.

Zaključio je da bi ovim promjenama poljoprivrednici izbjegli velike razlike u prirodnom naizmjeničnom ciklusu rađanja masline i izbjegli berbe kao što je sadašnja u kojoj mnogi dijelovi zemlje očekuju iznimno niske prinose ili ih uopće nemaju.


Podijelite ovaj članak

Oglas
Oglas

Vezani članci