Nagrađivani producent kaže da se Hrvati trebaju vratiti svojim tradicionalnim korijenima

Proizvođači i dužnosnici nedavno su se sastali u južnom hrvatskom gradu Splitu kako bi raspravili utjecaje klimatskih promjena i suvremene uzgoje maslina.

Ivica Vlatković, predsjednik Udruge maslinara Zadarske županije i nagrađivani proizvođač, bio je jedan od ključnih govornika na događaju.

Stabla koja klijaju iz sjemena razvijaju veći strukturni korijen… Vegetativna ga nemaju. Zato su manje otporna na sušu i jake vjetrove. – Borislav Bore Pedić, uzgajivač maslina

Dok su gotovo svi sudionici, uključujući i hrvatsku ministricu poljoprivrede Mariju Vučković, uglavnom govorili o navodnjavanju, Vlatković je istaknuo potrebu za revitalizacijom zapuštenih maslinika i poticanjem proizvodnje sadnica na sjemenskim podlogama (sjemenski korijenski podlozi), umjesto na vegetativno uzgojenim podlogama razmnoženim reznicama.

Vidi također: Dok žetva kreće u Hrvatskoj, dužnosnici poljoprivrednicima daju savjete o sigurnosti

"Ove sjemenske podloge od divljih maslina otpornije su i bolje podnose sušu tijekom razvoja maslina", rekao je. "Nakon nekoliko godina sadnje na skeletnim tlima mogu podnijeti suše, ali i udare vjetra, koji ih neće lako iskorijeniti ili oboriti.

Nažalost, većina sadnica i rasada u hrvatskoj proizvodnji maslina dolazi s vegetativno uzgojenih podloga razmnoženih reznicama.

Prema Vlatkoviću, takvi su podlogi "mačka u džaku", što znači da su nepredvidljivi. Prvenstveno zbog formiranja plitkog korijenskog sustava, buduća stabla ovise o površinskoj vodi.

Osim toga, kada se razvije krošnja, ova stabla su sklonija oštećenjima na područjima gdje su jaki vjetrovi česti.

Vlatkovićevu tezu potvrđuje i uspješan uzgajivač maslina Borislav Bore Pedić, koji ima više od 300 stabala masline na četiri lokacije u Ravnim Kotarima, velikoj poljoprivrednoj regiji u sjevernoj Dalmaciji.

Na jednoj od lokacija u Pridrazi prije 20 godina posadio je oko 50 sadnica kalemljenih na divlje stabla.

"Dogodilo se slučajno i ispalo je dobro", rekao je Bore Pedić. "Ovdje je, na primjer, jedne godine vjetar iskorijenio devet od 11 čempresa na istoj lokaciji, a nijedan od njih nije bio kalemljen na divlje stabla."

"Drveće koje niče iz sjemena razvija veći strukturni korijen, koji ulazi dublje u tlo", dodao je. "Vegetativne sadnje, proizvedene iz reznica, nemaju taj glavni strukturni korijen. Zato su manje otporne na sušu i, osobito, na jake vjetrove."

Problem plitkog korijena posebno je izražen kada se masline sade bez stručnog nadzora i na plitkijim skeletnim tlima. Stabla slabije rastu, sklona su nepravilnoj plodnosti i podložnija su suši.

Također su podložne bolestima jer ne razvijaju simbiozu s arbuskularnom mikorizom u korijenju, koja im pomaže apsorbirati hranjive tvari i riješiti se viška atoma ugljika koje masline uzimaju iz atmosfere za fotosintezu i proizvodnju ugljikohidrata.

"Ovi su podlogi brži i lakši za uzgoj i proizvodnju", rekao je Vlatković. "Jeftiniji su i zato su nas preplavili. U sušama i proljetnim mrazovima poput onih ove godine, oni nemaju šanse, a to se sada najbolje vidi."

Jedna alternativa cijepljenju stabala na vegetativno uzgojene podloge razmnožene reznicama mogla bi biti rehabilitacija starijih maslinika u Hrvatskoj.

"S jedne strane, čistimo šume i meljemo stjenovita tla kako bismo stvorili trajne plantaže ovisne o vodi", rekao je Vlatković. "S druge strane, ne revitaliziramo već dugo uzgajane masline, posađene na plodno tlo od naših djedova."

Dodao je da je revitalizirao sve svoje maslinike, uključujući i mnoga stabla stara 100 godina koja imaju debele korijene kako bi zaštitila stabla od vjetra i upila puno hranjivih tvari iz tla.

Vlatković je priznao da svoj uspjeh duguje generacijama novigradskih poljoprivrednika koji su sadili masline mnogo prije njega. Također je na stabla kalemio nove sorte, kao što su Pisholen marocca, Ascolane, Nocelare i Chamlala.

Vlatković je rekao da mu sva ta stabla osiguravaju redovit prinos i doprinose kvaliteti njegovog maslinovog ulja.

Među 500 stabala, jedno je spontano i prirodno izraslo iz sadnice. To stablo naziva čudesnom maslinom. Ona dozrijeva najranije i spremna je za berbu 1. listopada.

Svake godine stablo daje šareno voće veličine maslina sorte Oblica mjesec dana prije nego što je ta sorta spremna za berbu.

Vlatković je tvrdio da su podloge starih stabala sorte Oblica jednako dobre kao i podloge divljih maslina. Kao i svaka dobra podloga, zahtijevat će manje navodnjavanja, vjerojatno će biti plodnija i otpornija na stresore iz okoliša.

Međutim, postoji niz prepreka koje stoje na putu širokoj revitalizaciji starih maslinika jadranske regije. Vlatković je rekao da bi sve sedam zemalja u regiji trebalo usporediti poljoprivredne poticajne programe s lokalnim katastruom, odnosno zemljišnim kartom.

U Hrvatskoj katastar prikazuje veličinu zemljišne čestice, koja su zemljišta namijenjena poljoprivredi i koje su kulture posađene na njima.

Usporedbom programa poljoprivrednih poticaja i katastra moguće je vidjeti koja je bila izvorna poljoprivredna namjena parcele i postoji li stara maslinika.

Kada se pronađu hektari nekultiviranih maslinika u županiji, mogu se napraviti planovi za revitalizaciju maslinika ovisno o njegovom rasporedu i veličini. Vlatković je rekao da bi revitalizacija maslinika na ovaj sustavan način imala niz prednosti.

Prvo, mnoge od tih napuštenih maslinika imaju mlade masline koje imaju stabilan, razgranat korijenski sustav. Za razliku od mnogih njihovih uzgojenih inačica, ova stabla nisu toliko ovisna o navodnjavanju te će bolje podnijeti sušu u budućnosti i davati stabilne i dobre prinose.

Stabla također počinju rađati ranije od novih nasada, osobito tijekom sušnih godina. Nadalje, ako su nasadi osigurani, divlja stabla su isplativija po kubičnom metru tijekom suša.

Drugo, revitalizacija nasada pomogla bi u suzbijanju štetočina na tom području uklanjanjem prirodnog rezervoara u kojem se one razmnožavaju. Zapušteni stabla daju oskudan urod svake godine, ali pružaju mnogo skloništa i hranjivih tvari za štetočine.

Osim što služe kao rezervoar za štetočine, Vlatković je rekao da zapušteni nasadi također služe kao barutnica i olakšali bi širenje šumskih požara ako bi se jedan započeo na tom području.

Potaknuta njegovim izlaganjem na panelu u Splitu, ministrica poljoprivrede Vučković rekla je da će raspisati natječaj za sredstva iz Programa ruralnog razvoja za rasadnike i sadnice.

"Ministrica je spomenula da je ministarstvo raspisalo natječaj za prvu rasadnicu koja bi se bavila proizvodnjom rasada, što je pohvalno, iako mislim da se to trebalo učiniti puno ranije", rekao je Vlatković.

Međutim, on treba vidjeti rezultate ove obveze prije nego što proslavi. Taj je prijedlog već ranije iznesen ministarstvu, ali od toga nije bilo ništa.

Uz revitalizaciju maslinika i pomniju evidenciju stanja maslinika u zemlji, Vlatković smatra da bi se sve buduće sadnje trajnih nasada trebale provoditi s rasadima (generativno uzgojenim podlogama iz sjemena) umjesto vegetativno uzgojenih podloga razmnoženih reznicama.

Za nekoliko godina, tvrdio je, poljoprivrednici će početi vidjeti prednosti uzgoja maslina na ovaj način. Vlatković je rekao da bi prinosi bili stabilniji, bez velikih oscilacija.

Rekao je da bi se mogao promijeniti i sustav nacionalnih i lokalnih poticaja za poljoprivrednike kako bi se financirali generativno uzgojeni podlogi iz sjemena umjesto skupih sustava navodnjavanja.

To je potvrdio i Marinko Galiot, voditelj Odjela za provedbu Nacionalnog programa za navodnjavanje i gospodarenje poljoprivrednim zemljištem i vodama u Hrvatskim vodama.

"U posljednjih 15 godina osigurali smo navodnjavanje na više od 30.000 hektara. To je još uvijek malo, budući da je plan programa bio navodniti 65.000 hektara do 2020. godine, što nismo postigli", rekao je Galiot. "Problem je krajnji korisnik, osoba ili tvrtka, koja je zainteresirana jer naši korisnici nisu voljni ulagati u navodnjavanje."

Vlatković je rekao da će ovim temeljnim promjenama u uzgoju masline hrvatski poljoprivrednici biti u boljoj poziciji u budućnosti.

Zaključio je da će poljoprivrednici uvođenjem ovih promjena izbjeći velike razlike u prirodnom ciklusnom rađanju masline i spriječiti berbe poput ove trenutne, u kojoj se u mnogim dijelovima zemlje očekuju iznimno niski prinosi ili potpuni izostanak uroda.

---