Gotovo milijarda tona hrane se svake godine baci, navodi izvješće UN-a.
Ujedinjeni narodi utvrdili su da je 2019. godine bačeno više od 900 milijuna tona hrane. Problem je sveprisutan, a rasipanje hrane događa se na svakom koraku prehrambenog lanca diljem svijeta.
Izvješće koje je objavila Ujedinjena nacija procjenjuje da se 17 posto hrane proizvedene na globalnoj razini – oko 930 milijuna tona – baca svake godine.
Količina hrane koja se baci dovoljna je za natovariti 23 milijuna kamiona od 40 tona, što je jednako sedam puta opsegu Zemlje kad bi se poredali.
Ako se ozbiljno želimo pozabaviti klimatskim promjenama… poduzeća, vlade i građani diljem svijeta moraju dati svoj doprinos u smanjenju otpada od hrane
Istraživanje je 2019. obuhvatilo 54 zemlje diljem svijeta. Utvrđeno je da su kućanstva odgovorna za većinu otpada, na što otpada 61 posto odbačene hrane. U usporedbi, sektori ugostiteljstva i maloprodaje hrane odgovorni su za 26, odnosno 13 posto.
Hrana se također gubi na farmama i u lancima opskrbe, navodi se u izvješću. Sveukupno, otprilike trećina hrane proizvedene na globalnoj razini nikada se ne konzumira.
Vidi također: Svjetski program za hranu UN-a osvojio je Nobelovu nagradu za mir za 2020. godinuMeđutim, globalni otpad od hrane teško je mjeriti jer većini zemalja nedostaju opsežni podaci za precizno utvrđivanje problema.
"Mnoge zemlje još nisu kvantificirale svoj otpad od hrane, stoga ne razumiju razmjere problema", rekla je Clementine O'Connor iz Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i koautorica izvješća.
U 2019. godini oko 690 milijuna ljudi diljem svijeta bilo je pogođeno glađu, priopćile su UN-ove agencije, a očekuje se da će pandemija bolesti COVID-19 pogoršati situaciju.
Već i samim svojim postojanjem, otpad od hrane predstavlja težak teret za okoliš. Gotovo 10 posto globalnih emisija ugljika povezano je s odbačenom ili izgubljenom hranom u lancu opskrbe hranom, što je količina jednaka emisijama cestovnog prijevoza.
"Ako se ozbiljno želimo pozabaviti klimatskim promjenama, gubitkom prirode i bioraznolikosti te onečišćenjem i otpadom, tvrtke, vlade i građani diljem svijeta moraju dati svoj doprinos u smanjenju otpada od hrane", rekla je Inger Andersen, izvršna direktorica UNEP-a.
Još jedno alarmantno otkriće istraživanja bilo je da se otpad od hrane ne stvara samo u razvijenim zemljama, već i u najmanje razvijenim i zemljama u razvoju.
"Dugo se vremena smatralo da je rasipanje hrane u domaćinstvima značajan problem samo u razvijenim zemljama", rekao je Marcus Gover, izvršni direktor WRAP-a, dobrotvorne organizacije za kružno gospodarstvo koja je surađivala s Ujedinjenim narodima na izradi izvješća. "Objavljivanjem izvješća o indeksu rasipanja hrane vidimo da stvari nisu tako jasne."
Svojim radom istraživači pozivaju države da smanje gubitak hrane u domaćinstvima.
"S obzirom na to da je ostalo samo devet godina, nećemo postići Cilj 3. Cilja 12 održivog razvoja [smanjenje otpada od hrane za 50 posto na razini potrošača do 2030. godine] ako ne povećamo ulaganja u rješavanje problema otpada od hrane u domaćinstvima na globalnoj razini", rekao je Gover.
"To mora biti prioritet za vlade, međunarodne organizacije, tvrtke i filantropske zaklade", zaključio je.