Razina CO2 u atmosferi raste sedmu godinu zaredom
Razina atmosferskog ugljičnog dioksida dosegnula je gotovo 415 dijelova na milijun, što predstavlja najviši sezonski vrhunac ikad zabilježen, kao i drugi najveći godišnji porast u posljednjih 60 godina.
Novi podaci otkrivaju da je koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi porasla na rekordnu razinu tijekom mjeseca svibnja.
Prema očitanjima objavljenima 4. lipnja 2019. godine od strane Opservatorija Mauna Loa na Havajima, Američke nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA) i Instituta za oceanografiju Scripps pri Sveučilištu Kalifornija u San Diegu, razina ugljičnog dioksida u prosjeku je iznosila 414,7 dijelova na milijun (ppm) u svibnju 2019. godine. To je za 3,5 ppm više od količine izmjerene u isto vrijeme prošle godine.
Ovo je sedma uzastopna godina porasta razine ugljičnog dioksida. Ovogodišnje razine također predstavljaju najviši zabilježeni sezonski vrhunac i drugi najveći godišnji porast u posljednjih 60 godina.
U proteklom desetljeću, rastuće razine ugljičnog dioksida dosezale su prosječnu godišnju stopu rasta od 2,2 ppm u usporedbi s 1,5 ppm u 1990-ima. U novije vrijeme ta je brojka porasla još više i brže.
Vidi također: Vijesti o klimatskim promjenamaRazine ugljičnog dioksida prate se od 1958. godine na opservatoriju Mauna Loa, smještenom na vrhu najvećeg havajskog vulkana u Tihom oceanu.
"Od ključne je važnosti imati ova točna dugoročna mjerenja CO2 kako bismo razumjeli koliko brzo fosilna goriva mijenjaju našu klimu", rekao je Pieter Tans, viši znanstvenik u Odjelu za globalno praćenje NOAA-e. "Ovo su mjerenja stvarne atmosfere i ne ovise o nikakvim modelima, ali nam pomažu provjeriti projekcije klimatskih modela, koje su, ako išta, podcijenile brzinu promjena klime koje se uočavaju."
Rastuće koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi pokazatelj su povećanog sagorijevanja fosilnih goriva.
"Postoje obilni i konačni dokazi da je to ubrzanje uzrokovano povećanim emisijama", rekao je Tans.
Globalne koncentracije ugljičnog dioksida mjere se u mjesecu svibnju jer tada dosežu vrhunac, neposredno prije početka proljeća na sjevernoj hemisferi i rasta vegetacije koja upija ugljični dioksid.
Ugljični dioksid je staklenički plin koji uzrokuje globalno zatopljenje i uglavnom je ljudskog podrijetla, nastaje izgaranjem fosilnih goriva poput ugljena, nafte i plina.
"Predloženo je mnogo mjera za ublažavanje globalnog zatopljenja, ali bez brzog smanjenja emisija CO2 iz fosilnih goriva, one su prilično besmislene", dodao je Tans.
Porast stakleničkih plinova u atmosferi povezan je s bržim rastom razine mora nego što se očekivalo, kao i s predviđanjima da bi suše mogle postati češće u Sjevernoj Americi i Europi.
"Stopa rasta CO2 i dalje je vrlo visoka", rekao je Ralph Keeling sa Scrippsove institucije za oceanografiju. "Porast od prošlog svibnja iznosio je 3,5 ppm, što je znatno iznad prosjeka posljednjeg desetljeća. Vjerojatno svjedočimo učinku blagih El Niño uvjeta na vrhu rekordne potrošnje fosilnih goriva."
Godine 2014. očitanja na opservatoriju Mauna Loa otkrila su da su razine ugljičnog dioksida prešle prag od 400 ppm. Znanstvenici upozoravaju da koncentracije veće od 450 ppm mogu potaknuti porast temperature i ekstremne vremenske prilike.