Staklenički plinovi na rekordnim razinama, izvještava WMO

Staklenički plinovi u atmosferi nastavljaju rasti i ne pokazuju znakove usporavanja, prema izvješću Svjetske meteorološke organizacije.

Najnoviji bilten Svjetske meteorološke organizacije (WMO) o stakleničkim plinovima otkriva da staklenički plinovi u atmosferi nastavljaju rasti i dosegnuli su rekordnu razinu.

Bez brzih smanjenja emisija CO2 i drugih stakleničkih plinova, klimatske promjene imat će sve razornije i nepovratne posljedice po život na Zemlji. - Svjetska meteorološka organizacija

Razine ugljičnog dioksida (CO2), metana i dušikovog oksida sada su daleko iznad predindustrijskih razina. Nažalost, ovaj uzlazni trend ne pokazuje znakove preokreta, a kao rezultat toga globalne temperature rastu.
Vidi također: Proizvodnja maslinovog ulja vraća okolišu više nego što uzima

"Znanstveni dokazi su jasni. Bez brzog smanjenja emisija CO2 i drugih stakleničkih plinova, klimatske promjene imat će sve razornije i nepovratne posljedice po život na Zemlji. Prozor prilike za djelovanje je gotovo zatvoren", upozorio je Petteri Taalas, glavni tajnik WMO-a, u priopćenju za medije od 20. studenog. "Zadnji put kada je Zemlja doživjela usporedivu koncentraciju CO2 bilo je prije 3 do 5 milijuna godina, kada je temperatura bila za 2-3 °C toplija, a razina mora 10-20 metara viša nego danas", dodao je Taalas.

Bilten WMO-a o stakleničkim plinovima izvještava o koncentraciji stakleničkih plinova u atmosferi, tj. o koncentraciji plinova koji ostaju u atmosferi nakon što ocean i biosfera apsorbiraju otprilike polovicu (po četvrtinu).

Autori ovog izvješća UN-ove agencije su stručnjaci za meteorologiju i istraživači čiji se zaključci temelje na opažanjima Programa Globalnog nadzora atmosfere WMO-a, koji prati i analizira stakleničke plinove na temelju podataka primljenih iz 53 zemlje.

Izvješće otkriva da su razine ugljičnog dioksida, glavnog stakleničkog plina u atmosferi, 2017. dosegle globalni prosjek od 405,5 dijelova na milijun, što je 146 posto razine iz predindustrijskog razdoblja. Četrdeset posto metana koji se apsorbira u atmosferu dolazi iz prirodnih izvora, dok je 60 posto ljudskog podrijetla i rezultat je uzgoja goveda, uzgoja riže, fosilnih goriva, odlagališta otpada i spaljivanja biomase.

Što se tiče razine metana u atmosferi, ona je 2017. iznosila 1.859 dijelova na milijardu i 257 posto predindustrijske razine.

Dužikov oksid je još jedan staklenički plin koji nastaje i prirodnim (60 posto) i ljudskim (40 posto) djelovanjem, poput upotrebe gnojiva, industrijskih procesa i izgaranja biomase. Godine 2017. koncentracija ovog plina u atmosferi iznosila je 329,9 dijelova na milijardu, što je 122 posto predindustrijske razine.

Ta tri staklenička plina zadržavaju toplinu u atmosferi, što je fenomen koji dovodi do klimatskih promjena, porasta razine mora, ekstremnih vremenskih prilika i zakiseljavanja oceana — smanjenja pH vrijednosti oceana zbog povećanog udjela CO2 u atmosferi. Porast razine stakleničkih plinova posljedica je industrijalizacije, upotrebe fosilnih goriva, intenzivnog poljoprivrednog uzgoja i krčenja šuma.

Izvješće također otkriva da se ilegalna kemikalija nazvana CFC-11, zabranjena 1987. godine prema Montrealskom protokolu, još uvijek koristi. Ovaj klorofluorougljikovodik također je staklenički plin koji uništava stratosferski ozon. U proteklom desetljeću njegova je upotreba opala, ali od 2012. godine taj je pad usporen za dvije trećine zbog neprestane proizvodnje CFC-11 u Kini, a posebno u industriji poliuretanske pjene.

Bilten WMO-a slijedi izvješće Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) objavljeno u listopadu. Izvješće "Globalno zatopljenje od 1,5 °C" ispitalo je utjecaje globalnog zatopljenja i upozorilo da neto emisije CO2 uzrokovane ljudskim djelovanjem moraju dosegnuti nulu do 2050. godine kako bi se porast temperature minimizirao na ispod 1,5 °C. Pariški sporazum o klimatskim promjenama iz 2016. godine postavio je cilj ograničiti porast svjetskih temperatura na ispod 2 stupnja Celzijevih (3,6 stupnjeva Fahrenheita) do 2030. godine.

Ova dva važna izvješća mogu utjecati na donošenje odluka tijekom nadolazeće Konferencije UN-a o klimatskim promjenama koja će se održati u Katowicama, u Poljskoj, od 2. do 14. prosinca 2018.

Istraživanja su pokazala da proizvodnja maslinovog ulja, primjenom pravih poljoprivrednih tehnika, može značajno doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova.