Četiri životna izbora smatraju se najučinkovitijima u smanjenju stakleničkih plinova

Istraživači sa Sveučilišta Lund identificirali su četiri najučinkovitije mjere koje pojedinci mogu poduzeti kako bi smanjili svoj ugljični otisak.

Studija istraživača sa Sveučilišta Lund objavljena u časopisu Environmental Research Letters identificirala je četiri najučinkovitije mjere koje pojedinci mogu poduzeti za smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Svjesni smo da su to duboko osobni izbori. No ne možemo zanemariti klimatski utjecaj koji naš stil života zapravo ima. - Kimberly Nicholas, Sveučilište Lund

Autori studije, Kimberly Nicholas i Seth Wynes, proučili su 39 recenziranih znanstvenih radova, kalkulatore ugljika i vladine izvještaje te analizirali niz pojedinačnih životnih izbora i njihov potencijalni utjecaj na smanjenje emisija stakleničkih plinova. Rezultati su otkrili da četiri životna izbora imaju veći utjecaj od ostalih. To uključuje: prehranu temeljenu na biljkama, izbjegavanje zračnog putovanja, život bez automobila i osnivanje manjih obitelji.

Svaka od tih četiriju radnji ocijenjena je kao radnja velikog utjecaja jer svaka smanjuje emisije stakleničkih plinova za najmanje 0,8 tona ekvivalenta CO2 godišnje po osobi. Studija je također utvrdila da su ove radnje "najbolje u klasi" u usporedbi s drugima jer imaju potencijal doprinijeti sustavnim promjenama: na primjer, da više ljudi ne bi vozilo automobil, bilo bi manje potrebe za izgradnjom cesta i parkirališta. Istraživači su primijenili analizu životnog ciklusa na te radnje kako bi procijenili emisije oslobođene od kolevke do groba, uzimajući u obzir čimbenike poput proizvodnje, prijevoza, skladištenja, pakiranja itd.

"Postoji toliko čimbenika koji utječu na klimatski utjecaj osobnih izbora, ali usporedba svih tih studija daje nam povjerenje da smo identificirali radnje koje čine veliku razliku", rekla je Wynes za Science Daily. "Oni od nas koji žele djelovati po pitanju klime moraju znati kako naši postupci mogu imati najveći mogući utjecaj. Svrha ovog istraživanja je pomoći ljudima da donose informiranije odluke."

Važan dio studije također je uključivao ispitivanje mjera i intervencija preporučenih za smanjenje ugljičnog otiska pojedinca u vladinim izvješćima u EU, SAD-u, Kanadi i Australiji, kao i u 10 kanadskih udžbenika za srednju školu.

Srednjoškolski udžbenici su ispitani jer su istraživači adolescente prepoznali kao važnu ciljanu skupinu zbog njihove sposobnosti usvajanja životnih navika i utjecaja na ponašanje u kućanstvima u kojima žive. Pet udžbenika preporučivalo je život bez automobila, samo su dva predlagala izbjegavanje zračnog putovanja, a nijedan nije zagovarao prehranu temeljenu na biljkama ili da se rodi dijete manje.

Što se tiče savjeta objavljenih u vladinim izvješćima, ocijenjeni su kao nedovoljni za ostvarenje cilja Pariškog sporazuma o ograničavanju porasta globalne prosječne temperature na ispod 2 °C.

Često navođene preporuke uključivale su zamjenu standardnih žarulja energetski učinkovitima, recikliranje i kupnju energetski učinkovitih proizvoda, no te prakse rezultiraju samo niskim do umjerenim utjecajem. Studija je zaključila da se vladine preporuke obično usredotočuju na "inkrementalne promjene s mnogo manjim potencijalom za smanjenje emisija" te da nijedan od ispitivanih izvještaja ne spominje nijednu od četiri radnje visokog utjecaja koje je studija identificirala.

Studija je utvrdila da je prehrana temeljena na biljnoj hrani (definirana kao potpuno bez mesa) četiri puta učinkovitija od recikliranja, dok je zamjena kućnih žarulja energetski učinkovitima osam puta manje učinkovita.

Studija ističe da je za ispunjenje klimatskog cilja Pariškog sporazuma od 2 °C do 2050. godine potrebno smanjenje od 2,1 tone CO2 po osobi godišnje. Evo nekoliko primjera količine ušteđenog CO2 po pojedinoj radnji:

  • Zamjena žarulja: manje od 0,2 tone uštede po osobi godišnje
  • Prehrana na biljnoj bazi: 0,8 tona uštede po osobi godišnje
  • Izbjegavanje zračnog putovanja: 1,6 tona uštede po povratnom transatlantskom letu
  • Život bez automobila: 2,4 tone po osobi godišnje
  • Imati jedno dijete manje: prosjek za razvijene zemlje od 58,6 tona godišnje

"Prepoznajemo da su to duboko osobni izbori. Ali ne možemo zanemariti klimatski učinak koji naš stil života doista ima", rekao je Nicholas za Science Daily. "Osobno sam otkrio da je zaista pozitivno napraviti mnoge od ovih promjena. Posebno je važno da mladi ljudi koji uspostavljaju životne navike budu svjesni koji izbori imaju najveći utjecaj. Nadamo se da će ove informacije potaknuti raspravu i osnažiti pojedince."