Grci se odmaknuo od mediteranske prehrane, pokazuje anketa
Prehrambene navike u Grčkoj bile su oštro pod utjecajem financijske krize i globalnih prehrambenih trendova.
Osam godina financijske krize koja je potresla svijet i gotovo dovela Grčku do bankrota također je ostavila svoj trag na prehrambenim navikama Grka. Istraživanje je pokazalo da su se potrošači okrenuli jeftinijoj hrani, a mlađi među njima počeli su se udaljavati od osnovnih namirnica mediteranske prehrane.
Međutim, kriza nije jedini razlog promjene, jer su moderni prehrambeni trendovi postupno degradirali prehrambene navike potrošača u zemlji.
Istraživački institut za maloprodaju potrošačkih dobara proveo je anketu među 2000 ljudi u Grčkoj. Utvrđeno je da su njihove prehrambene navike bile snažno pogođene financijskom krizom, kako u pogledu vrijednosti tako i količine. Novac potrošen na hranu smanjio se za 21 posto od 2010. do 2017. godine, dok je količina kupljene hrane pala za 15 posto tijekom istog razdoblja.
Važan rezultat istraživanja bio je da su potrošači počeli izbjegavati meso poput govedine i janjetine kao svoj glavni izvor proteina, okrećući se jeftinijim opcijama poput peradi i mahunarki. Također preferiraju više tjestenine i riže nego prije, dok su s druge strane smanjili konzumaciju šećera za 44 posto.
Potrošači su tijekom osam godina smanjili unos maslinovog ulja za 18 posto, a konzumacija voća i povrća također je smanjena za 23, odnosno 20 posto.
Istraživači su financijsku krizu smatrali odgovornom za mnoge promjene u obrascima, budući da je ona utjecala na njihovu kupovnu moć i preusmjerila njihove kupovne preferencije na jeftinije proizvode.
Nadalje, utvrđeno je da na potrošače utječu i drugi čimbenici, poput TV programa o hrani, društvenih mreža, savjeta osoblja u supermarketima i tiska. No, više od svega na njih utječu njihove obitelji, budući da je jedan od dva potrošača rekao da su njihovi roditelji i ostali rođaci glavni izvori informacija o hrani.
Istraživanje je također pokazalo da se mediteranska prehrana više sviđa starijim potrošačima, dok je polovica onih mlađih od 35 godina imala tendenciju preferirati raznolike kuhinje.
To prikazuje globalni trend, primijetili su istraživači, gdje internet i društveni mediji mogu prenositi informacije iz cijelog svijeta do kojih bi u prethodnim desetljećima bilo gotovo nemoguće doći, utječući na navike (uglavnom) mlađih među nama.
Situacija je dvosmislena i iz rezultata ankete ne može se izvući nikakav siguran obrazac.
Većina ispitanika izjavila je da preferira hranu koja je dobra za njihovo zdravlje, no odmaknuli su se od načela mediteranske prehrane kupujući manje maslinovog ulja te voća i povrća, čak i kada su cijene te dvije namirnice u posljednjih nekoliko godina pale.
Kupuju više mahunarki, još jedne osnovne namirnice mediteranske prehrane, ali to je više posljedica krize nego svjesan odabir.
Anketa je zaključila da potrošači pokušavaju uskladiti svoju želju za zdravijom hranom sa svojim smanjenim proračunom. S druge strane, drugi čimbenici poput televizije, interneta i tiska mogu značajno utjecati na potrošače, navodeći mnoge na druge puteve od standarda mediteranske prehrane.