Konflikt u Zaljevu izaziva potrese u lancu opskrbe maslinovim uljem

Globalno tržište maslinovog ulja možda neće biti izravno pogođeno trenutnim ratom u Zaljevu, ali šire posljedice sukoba brzo eskaliraju nakon zatvaranja Hormuzskog tjesnaca zbog rata između SAD-a i Irana.

Naglo povećanje globalnih cijena hrane i goriva moglo bi ostaviti milijune obitelji bez pristupa osnovnim namirnicama. – Carl Skau, zamjenik izvršnog direktora Svjetskog programa za hranu

Cijene energije i gnojiva rastu, dok se opskrbni lanci diljem svijeta skraćuju, što izaziva zabrinutost zbog utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju i troškove hrane.

Glavni mediteranski proizvođači, posebice Španjolska i Portugal, uvelike ovise o energiji i gnojivima. Moderna proizvodnja maslina, osobito u intenzivnim i superintenzivnim sustavima, sve više ovisi o navodnjavanju, mehanizaciji i sintetičkim gnojivima.

U fazi prerade proizvodnja maslinovog ulja također zahtijeva znatnu količinu energije za prešanje, miješanje i centrifugiranje. Materijali za pakiranje poput stakla i troškovi prijevoza dodatno povezuju sektor s globalnim tržištima energije.

Prognoze za sektor i analize politika dosljedno pokazuju da proizvodnja maslinovog ulja ostaje visoko izložena međunarodnoj volatilnosti, što znači da vanjski šokovi mogu brzo poništiti koristi od obilnih berbi.

Istraživanja pokazuju da je čak i ekonomska isplativost valorizacije nusproizvoda u proizvodnji maslinovog ulja uvelike pod utjecajem cijena energije.

To stvara dvostruku izloženost proizvođača: na ulaznoj strani putem gnojiva i poljoprivrednih ulaznih materijala te na izlaznoj strani putem industrijske potrošnje energije i prijevoza. U sektoru koji se odlikuje fragmentacijom i relativno tankim maržama, te se pritiske može pokazati teško apsorbirati.

Europska komisija ovlastila je države članice da pokriju do 70 posto dodatnih troškova za energiju i gnojiva u poljoprivredi i ribarstvu.

Međutim, mjera ne uključuje izravno financiranje iz Europske unije. Svaka vlada mora financirati potporu iz vlastitog proračuna, što potencijalno stvara nejednakosti između bogatijih zemalja i teško zaduženih država s ograničenijim fiskalnim kapacitetom.

Očekuju se dodatni učinci na tržištima uvoza i izvoza jer se logističke operacije suočavaju s rastućim troškovima goriva.

Osim vrlo malih količina visokokvalitetnog maslinovog ulja koje preplovljava Atlantik na vjetar, većina od 490.000 metričkih tona koje se godišnje potroše u Sjedinjenim Državama prevozi se plovilima na fosilna goriva. Troškovi prijevoza već predstavljaju značajan dio maloprodajnih cijena.

Trenutačna situacija mogla bi podići maloprodajne cijene, a istovremeno utjecati na dinamiku domaće proizvodnje maslinovog ulja u Sjedinjenim Državama.

Očekuju se i širi gospodarski utjecaji na poljoprivredu i industriju. Prema novim procjenama Svjetske banke, čak i ako se tjesnac Ormuz ponovno otvori i promet do listopada vrati na razine prije rata, ukupne cijene roba i dalje bi porasle za najmanje 16 posto u usporedbi s 2025. godinom.

Svjetska banka predviđa da će cijene gnojiva porasti za 31 posto u 2026. godini, što predstavlja najveći porast od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Institucija je također upozorila da bi postojeća nesigurnost u vezi s sukobom mogla nastaviti ometati nabavu, ulaganja i dugoročno planiranje u sektorima ključnim za poljoprivrednu proizvodnju.

"Rat pogađa globalno gospodarstvo kumulativnim valovima: prvo kroz više cijene energenata, zatim kroz više cijene hrane, a na kraju kroz višu inflaciju, koja će podići kamatne stope i učiniti dug još skupljim", rekao je u izjavi glavni ekonomist Grupe Svjetske banke Indermit Gill.

"Najsiromašniji ljudi, koji troše najveći dio svojih prihoda na hranu i gorivo, bit će najteže pogođeni, kao i gospodarstva u razvoju koja se već bore pod teškim teretom duga", dodao je. "Sve je to podsjetnik na surovu istinu: rat je razvoj u povratnom smjeru."

Istovremeno, poremećaji u opskrbi i dalje guraju cijene nafte i plina prema gore, čak i dok profit velike energetske tvrtke raste, a proizvodnja opada.

Neke tvrtke usmjeravaju nenadane profite u dividende i otkup dionica, signalizirajući očekivanja da bi povišene cijene i geopolitičke napetosti mogle potrajati i dugoročno.

Posljedice za globalnu sigurnost hrane mogle bi biti teške. Prema riječima Carla Skaua, zamjenika izvršnog direktora Svjetskog programa za hranu, otprilike četvrtina svjetske opskrbe gnojivima prolazi kroz Hormuzki tjesnac.

"Naglo povećanje globalnih cijena hrane i goriva moglo bi ostaviti milijune obitelji bez pristupa osnovnim namirnicama", upozorio je Skau.

Dodao je da bi, ako sukob na Bliskom istoku potraje do lipnja, dodatnih 45 milijuna ljudi moglo biti gurnuto u akutnu glad zbog rastućih cijena, što bi potencijalno moglo podići globalnu glad na rekordnu razinu.