Zdrava hrana je ekološki održivija
Nova studija otkriva jasan vezu između zdrave hrane i ekološke održivosti.
Novo istraživanje istraživača sa Sveučilišta u Oxfordu i Sveučilišta u Minnesoti pokazuje da namirnice koje se smatraju zdravima, poput cjelovitih žitarica, voća, povrća, mahunarki, orašastih plodova i maslinovog ulja, također imaju najmanji utjecaj na okoliš.
Ova studija pokazuje da zdravija prehrana također znači održiviju prehranu.
Studija "Multiple health and environmental impacts of foods", objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), otkriva jasan vezu između zdrave prehrane i ekološke održivosti.
Nedavne studije potvrdile su da prehrambeni izbori mogu utjecati na okoliš. Ova najnovija studija ističe da poljoprivredna proizvodnja hrane ispušta otprilike 30 posto globalnih stakleničkih plinova, koristi otprilike 40 posto kopnene površine Zemlje, uzrokuje onečišćenje hranjivim tvarima koje utječe na ekosustave i kvalitetu vode te koristi otprilike 70 posto slatke vode Zemlje iz rijeka, rezervoara i podzemnih voda.
U sklopu studije, istraživači su proučavali utjecaj konzumacije jedne dodatne porcije dnevno petnaest specifičnih namirnica na pet "zdravstvenih ishoda" kod odraslih koji su posljedica loše prehrane i čine gotovo 40 posto globalne smrtnosti, a to su: smrtnost, dijabetes tipa 2, moždani udar, koronarna bolest srca i kolorektalni karcinom.
Istovremeno su proučavani učinci na pet "aspekata degradacije okoliša uzrokovane poljoprivredom", uključujući emisije stakleničkih plinova, korištenje zemljišta, korištenje vode, zakiseljavanje i eutrofikaciju (posljednja dva su oblici onečišćenja hranjivim tvarima).
U prehranu su bili uključeni piletina, mliječni proizvodi, jaja, riba, voće, mahunarke, orašasti plodovi, maslinovo ulje, krumpir, prerađeno crveno meso, rafinirane žitarice, napitci sa šećerom, neobrađeno crveno meso, povrće i cjelovite žitarice.
"Sada prilično dobro znamo da su prehrane koje se pretežno temelje na biljkama mnogo zdravije i održivije od prehrana bogatih mesom", rekao je Marco Springmann s Sveučilišta u Oxfordu, jedan od istraživača. "Ali ponekad i dalje postoji zabuna među ljudima oko toga koje namirnice odabrati."
Usporedbom pet zdravstvenih i pet okolišnih utjecaja svake namirnice, istraživači su utvrdili da namirnice s najmanjim utjecajem na okoliš često imaju i najveće zdravstvene dobrobiti. Namirnice poput cjelovitih žitarica, voća, povrća, mahunarki, orašastih plodova, maslinovog ulja i ribe imale su najpozitivniji utjecaj na zdravlje, a istovremeno i najmanji utjecaj na okoliš – s iznimkom ribe.
Suprotno tome, namirnice s najvećim utjecajem na okoliš, poput neobrazenog i prerađenog crvenog mesa, također su bile povezane s najvećim rizikom od bolesti. Utvrđeno je da minimalno prerađene, zdravim biljnim namirnicama i maslinovom ulju pripadaju niski utjecaj na okoliš, ali isto vrijedi i za prerađene namirnice bogate šećerom koje su štetne za zdravlje, poput napitaka zaslađenih šećerom.
"Hrana kojom se hranimo ima velik utjecaj i na nas i na naš okoliš", rekao je David Tilman sa Sveučilišta u Minnesoti. "Ova studija pokazuje da zdravija prehrana također znači i održiviju prehranu. Obično, ako je prehrambeni proizvod dobar za jedan aspekt zdravlja osobe, bolji je i za druge zdravstvene ishode. Isto vrijedi i za okolišne ishode."
Studija je zaključila da bi prijelaz na prehranu sastavljenu od zdravije hrane ne samo poboljšao opće javno zdravlje smanjenjem rizika od bolesti, već bi i promicao ekološku održivost te olakšao napredak prema ostvarenju ciljeva kao što su Ciljevi održivog razvoja UN-a i Pariški sporazum o klimi.
"Nastavak prehrane kakvom se hranimo prijeti društvima kroz kronične zdravstvene probleme i degradaciju klime Zemlje, ekosustava i vodnih resursa", rekao je glavni istraživač studije Michael Clark sa Sveučilišta u Oxfordu. Odabir boljih, održivijih prehrana jedan je od glavnih načina na koje ljudi mogu poboljšati svoje zdravlje i pomoći u zaštiti okoliša."