Biljne prehrane mogu suzbiti klimatske promjene, navodi se u izvješću
Bolje prakse upravljanja zemljištem u kombinaciji s biljnim prehranama učinkovite su u borbi protiv klimatskih promjena i ublažavanju njihovih posljedica.
Novi izvještaj Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPPC) ističe bolje globalno upravljanje zemljištem i prelazak na biljne prehrane kao učinkovite načine borbe protiv klimatskih promjena.
Detaljno istraživanje IPCC-a, "Klimatske promjene i zemljište", pripremio je međunarodni tim od 107 stručnjaka iz 52 zemlje i istražuje kako uporaba zemljišta doprinosi klimatskim promjenama, a istovremeno ispituje učinke klimatskih promjena na zemljište i sigurnost hrane. To je bilo prvo i najopsežnije istraživanje globalnog sustava zemljište-klima. IPCC je tijelo Ujedinjenih naroda zaduženo za procjenu znanstvenih spoznaja o klimatskim promjenama.
UrAVnotečene prehrane koje se temelje na biljnoj hrani, kao što su krupice, mahunarke, voće i povrće, te hrana životinjskog podrijetla proizvedena na održiv način u sustavima s niskom emisijom stakleničkih plinova, predstavljaju velike mogućnosti za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ograničavanje.
Glavna poruka sveobuhvatnog izvješća jest da su, kako bi se staklenički plinovi značajno smanjili i klimatske promjene držale pod kontrolom, potrebne promjene u globalnoj uporabi zemljišta, poljoprivredi i prehrambenim navikama.
Opisuje zemljište kao ključan resurs koji mora ostati produktivan kako bi se osigurala prehrambena sigurnost. Kada poljoprivredno zemljište izgubi svoju produktivnost, to dovodi do degradacije tla, erozije i na kraju pustarenja. Takvo zemljište ne može apsorbirati ugljik i doprinosi klimatskim promjenama, istovremeno imajući negativan učinak na prehrambenu sigurnost.
Vidi također: Vijesti o klimatskim promjenama"Zemljište igra važnu ulogu u klimatskom sustavu", rekao je Jim Skea, jedan od autora izvješća i su-predsjedatelj Radne skupine III IPCC-a, koja se bavi ublažavanjem klimatskih promjena. "Poljoprivreda, šumarstvo i drugi oblici korištenja zemljišta čine 23 posto ljudskih emisija stakleničkih plinova. Istovremeno, prirodni procesi na zemljištu apsorbiraju ugljični dioksid u količini ekvivalentnoj gotovo trećini emisija ugljičnog dioksida iz fosilnih goriva i industrije."
Prijetnja degradacije i erozije tla može se riješiti održivim upravljanjem zemljištem. Neke od mjera predloženih u studiji uključuju uzgoj zelenih gnojiva i pokrovnih usjeva, zadržavanje ostataka usjeva, smanjenu ili nultu obradu tla te poboljšane prakse ispaše radi očuvanja pokrova tla. U međuvremenu, druge održive poljoprivredne prakse koje se smatraju korisnima za očuvanje zemljišta uključuju agroekologiju i agrošumarstvo, konzervacijsku poljoprivredu, raznolikost usjeva, plodored, organsku poljoprivredu, očuvanje oprašivača i prikupljanje oborinskih voda.
"Odluke koje donosimo o održivom upravljanju zemljištem mogu pomoći u smanjenju, a u nekim slučajevima i u preokretanju tih štetnih utjecaja", rekao je Kiyoto Tanabe, jedan od stručnjaka i su-predsjedatelj radne skupine IPCC-a za nacionalne inventare stakleničkih plinova. "U budućnosti s intenzivnijim oborinama rizik od erozije tla na poljoprivrednim zemljištima povećava se, a održivo upravljanje zemljištem način je zaštite zajednica od štetnih utjecaja te erozije tla i klizišta. Međutim, postoje granice onoga što se može učiniti, pa u drugim slučajevima degradacija može biti nepovratna."
"Ovdje postoji stvarni potencijal kroz održiviju uporabu zemljišta, smanjenje pretjerane potrošnje i otpada hrane, ukidanje čišćenja i spaljivanja šuma, sprječavanje pretjeranog sječenja goriva za ogrjev i smanjenje emisija stakleničkih plinova, čime se pomaže u rješavanju problema klimatskih promjena povezanih sa zemljištem", dodala je Panmao Zhai, kopredsjednica Prve radne skupine IPCC-a, koja se bavi fizikalnim znanostima o klimatskim promjenama.
No, bolje upravljanje zemljištem nije jedino rješenje za borbu protiv klimatskih promjena i ublažavanje njihovih posljedica. Stručnjaci IPCC-a sugeriraju da bi smanjenje potrošnje mesa, koja je intenzivna u korištenju resursa, i povećani unos prehrane na biljnoj bazi mogli osloboditi zemljište i smanjiti emisije CO2 za do osam milijardi metričkih tona godišnje do 2050. godine.
Debra Roberts, su-predsjednica Radne skupine II IPCC-a, zadužene za procjenu ranjivosti socioekonomskih i prirodnih sustava na klimatske promjene, potvrdila je da prehrana ima značajan utjecaj na klimatske promjene
"Neke prehrambene odluke zahtijevaju više zemljišta i vode te uzrokuju više emisija stakleničkih plinova od drugih", rekla je. "Uravnotežene prehrane koje se temelje na biljnoj hrani, kao što su krupice, mahunarke, voće i povrće, te hrana životinjskog podrijetla proizvedena na održiv način u sustavima s niskim emisijama stakleničkih plinova, predstavljaju velike prilike za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ograničavanje."
Stručnjaci iz studije također ističu da bolje prakse upravljanja zemljištem u kombinaciji s prelaskom na biljne prehrane i smanjenjem otpada od hrane ne samo da imaju potencijal ublažiti klimatske promjene, već i rezultiraju pozitivnim socioekonomskim učincima. Te promjene mogu iskorijeniti siromaštvo i glad, istovremeno poboljšavajući javno zdravlje i dostupnost čiste vode.
Ovaj najnoviji izvještaj IPCC-a odobren je u Ženevi 7. kolovoza na 50. sjednici IPCC-a i predstavljen na konferenciji za novinare sljedećeg dana u Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO).
Izvješće će pružiti znanstvene osnove za pregovore na nadolazećim klimatskim konferencijama, uključujući Konferenciju stranaka Konvencije Ujedinjenih naroda za borbu protiv pustarenja (COP14) koja će se održati u New Delhiju u Indiji u rujnu i Konferenciju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (COP25) zakazanu za prosinac u Santiagu u Čileu.