Projekt karte mediteranske agrošumarstva traži doprinos poljoprivrednika u pet zemalja

U tijeku je međunarodni napor za prikupljanje podataka s ciljem izrade prve karte agroekološke agrošumarstva na Mediteranu. Nedavno je pokrenuta anketa koja će trajati do kraja rujna 2026. godine, a kojom se pozivaju poljoprivrednici, tehničari i institucije u Grčkoj, Italiji, Libanonu, Portugalu i Turskoj da podijele svoja iskustva.

Agrošuma povećava bioraznolikost, poboljšava rezultate proizvodnje i u mnogim slučajevima poboljšava ljepotu krajolika. – Anna Morera Perez, projekt MAPPING

Inicijativu koordinira talijanska neprofitna organizacija Deafal ETS i uključuje partnere iz nekoliko zemalja, uključujući Terra Sintrópica u Portugalu, udrugu Buğday za potporu ekološkom načinu života u Turskoj, Inicijativu za pošumljavanje Libanona, Millepiani APS u Italiji i The Southern Lights u Grčkoj.

Ovaj je napor dio projekta Mobilizacija agrošumarskih praksi kroz sudjelovanje, inovacije i umrežavanje za rast (MAPPING). Inicijativu, koju sufinancira Europska unija kroz program Erasmus+, ima za cilj razviti besplatnu i otvorenu platformu za prikupljanje podataka i najboljih praksi, omogućujući korisnicima da uspoređuju i istražuju agrošumarska iskustva u različitim regijama.

Agrošumarstvo uključuje namjernu integraciju stabala i grmlja u poljoprivredne i silvopastoralne sustave. Ta praksa ima duboke korijene diljem Mediterana, ali je opala s porastom moderne industrijske poljoprivrede.

Projekt MAPPING temelji se na ideji da agrošumarstvo može pomoći i u ublažavanju i u prilagodbi klimatskim promjenama zadržavanjem ugljika, reguliranjem vode i zaštitom tla od erozije.

Prema izvješću FAO-a "Stanje svjetskih šuma" objavljenom 2022. godine, agrošumarstvo bi moglo pomoći u obnovi više od milijardu hektara degradiranog zemljišta diljem svijeta, istovremeno poboljšavajući plodnost tla, poljoprivrednu produktivnost i ruralne izvore prihoda.

"U suštini, agrošuma je dinamički sustav međusjetve, proveden kroz integraciju stabala i trajnih i jednogodišnjih biljaka te kroz ekološko upravljanje resursima", rekla je Anna Morera Perez, voditeljica odjela za obrazovanje o okolišu i globalno građanstvo u Deafal ETS-u i voditeljica projekta MAPPING.

"Uvođenje novih vrsta omogućuje stvaranje zasjenjenih prostora i novih vertikalnih i horizontalnih slojeva korijenjem, granama i pokrivačem tla koji integriraju poljoprivredne, šumarske i stočarske funkcije", dodala je. "Na primjer, perad i sitna preživara poput ovaca također se mogu uvesti u maslinike koji su dio agrošumskog sustava."

Morera Perez je rekla da se projekt temelji na trima stupovima. Prvi se fokusira na mapiranje agroekoloških agrošuma diljem mediteranskog bazena, posebice u Grčkoj, Italiji, Libanonu, Portugalu i Turskoj.

Kako bi podržali taj napor, organizatori projekta pokrenuli su anketu za identificiranje agrošumarskih inicijativa koje provode mala, srednja i velika gospodarstva u javnom i privatnom sektoru.

"Uvjet je da gospodarstva slijede principe agroekologije, odnosno da se bave organskom i regenerativnom poljoprivredom te, ako su životinje prisutne, da se osigura njihova dobrobit", rekla je Morera Perez.

Dodala je da je anketom namjeravano procijeniti utjecaje agrošumarskih sustava na okoliš, društvo i gospodarstvo, uključujući njihovu ulogu u poboljšanju plodnosti tla, povećanju bioraznolikosti i pomaganju u diversifikaciji izvora prihoda poljoprivrednika.

Do kraja 2027. partneri na projektu planiraju objaviti brošuru u kojoj će biti istaknute odabrane najbolje prakse te izdavati seriju podcasta specifičnih za pojedine zemlje.

"Drugi stupanj projekta uključuje obuku poljoprivrednika i tehničara koji se bave agrošumarstvom", rekla je Morera Perez. "Održat ćemo međunarodnu obuku u Portugalu, na farmi kojom upravlja udruga Terra Sintrópica."

Očekuje se da će obuke okupiti poljoprivrednike iz različitih zemalja kako bi razmijenili tehničko znanje i praktično iskustvo vezano za uspostavu agrošumskih sustava.

Projekt će također proizvesti edukativne videozapise i infografike usmjerene na teme prepoznate kao najrelevantnije za praktičare i širu javnost.

"Treći stupanj, koji je i najširi, uključuje građane i ne-stručnjake", rekao je Morera Perez. "O agrošumarstvu ćemo raspravljati kroz inovativne i interdisciplinarne jezike kao što su umjetnost, ilustracija i kazalište."

Jedan od projekata agrošumarstva pod nadzorom organizacije Deafal ETS je XFarm Agricoltura Prossima u San Vito dei Normanniju, u Pugliji. Od 2021. godine tim radi na revitalizaciji napuštenog stoljetnog maslinika pogođenog sindromom naglog propadanja masline uzrokovanim bakterijom Xylella fastidiosa.

Projekt je započeo sadnjom 500 stabala koja predstavljaju 25 vrsta biljaka, uključujući rogač, zimzeleni hrast, javor, dud, krušku, jujubu, nara i stablo smokve.

U kasnijoj fazi, između redova maslina posađeno je još 800 biljaka, uključujući artičoke, aromatično bilje i jednogodišnje usjeve poput rajčica, tikvica, češnjaka i batata, koji su bili namijenjeni kao dopuna prihodima farme.

Organizatori projekta rekli su da je agrošumarska inicijativa postala regionalni model za regeneraciju krajolika u područjima pogođenim sindromom brzog propadanja masline.

Projekt MAPPING slijedi raniju inicijativu AGES (AGroforestry: Ecological and Social) koju je koordinirao XFarm Agricoltura Prossima.

Kroz inicijativu AGES, Deafal ETS i XFarm Agricoltura Prossima razvili su obrazovne i trening aktivnosti usmjerene na agroekološke prakse i izradili prvu mapu agrošumarstva u Italiji.

Projekt MAPPING ima za cilj proširiti taj napor mapiranja na ostale zemlje sudionice. Nakon faze prikupljanja podataka, internetsku kartu razvit će Millepiani APS putem radne skupine Map For Future.

"Mnoge studije pokazuju da je u južnoj Europi plodnost tla teško degradirana nakon godina upotrebe pesticida, loše upravljanog navodnjavanja i neadekvatnog oranja, a sve je to pogoršano porastom temperatura i ostalim posljedicama klimatskih promjena", rekla je Morera Perez.

"Obnova degradiranih tala integracijom novih biljnih vrsta dovodi do znatno otpornijih poljoprivrednih sustava", dodala je. "U mnogim agrošumarskim kontekstima zabilježili smo porast prihoda poljoprivrednika."

Morera Perez je također rekla da dodatna pokrivenost drvećem može pomoći u zaštiti usjeva od prekomjerne sunčeve radijacije i porasta temperatura, osobito u južnoj Europi.

"Agrošuma povećava bioraznolikost, poboljšava rezultate proizvodnje i u mnogim slučajevima poboljšava ljepotu krajolika", rekla je.

Poljoprivrednici koji provode agrošumske sustave u Grčkoj, Italiji, Libanonu, Portugalu i Turskoj pozvani su sudjelovati u višejezičnoj anketi, za čije je ispunjavanje, kako kažu organizatori, potrebno otprilike 10 do 15 minuta.