Puglia postavlja pesticide u borbi protiv Xylelle, što izaziva prosvjede

Za borbu protiv širenja ubijanja maslina Xylella fastidiosa bakterija, talijanski poljoprivredni dužnosnici poručuju poljoprivrednicima da koriste pesticide kako bi ubili vektore bolesti, ali mandat je izazvao prosvjede i bijes.

Regionalna vlada Puglie nedavno je uputila poziv komercijalnim maslinarima da dva puta primijene pesticide između svibnja i kolovoza kako bi ubili livadska pljuvačnica odrasli. Insekticidi sadrže acetamiprid ili deltametrinu. Organska poljoprivredna gospodarstva smiju koristiti druge proizvode, u skladu s mandatom.

Ovaj novi zahtjev najnoviji je drastičan korak u suzbijanju razorne bolesti koja je kriva za smrt tisuća stabala maslina u talijanskoj regiji Puglia, gdje je Xylella je prvi put uočena prije pet godina.

No, ekološki poljoprivrednici i zaštitari okoliša ogorčeni su novim mandatom, koji se smatra još jednom pogrešnom politikom u načinu rješavanja problema širenja Xylelle, fatalne bakterije za masline porijeklom iz Srednje Amerike.

Mnogi u Apuliji vjeruju u to već dugo mandate za rezanje zaražene masline i druge mjere, kao što su trase za sječu u blizini zaraženih stabala, bile su nepotrebne i teške ruke.

Tim su osjećajima podstaknuti neki znanstvenici koji tvrde da Xylella nije glavni uzrok izbijanja bolesti na stablima maslina, koje je poznato i kao sindrom brzog pada masline (OQDS).

Ti su se znanstvenici suprotstavili sve većem broju istraživača koji za preveliku ovisnost o kemikalijama, lošim poljoprivrednim praksama i gljivama uzrokuju brze bolesti stabala maslina.

"Xylella je neprijatelj protiv kojeg se treba boriti ”, rekla je Margherita Ciervo, geografska politička ekonomistica s Università degli Studi di Foggia, sveučilišta u Pugliji. â € <"Ali ovo je redukcionistička teorija. "

Na temelju svojih studija nije uvjerena da je Xylella fastidiosa glavni uzrok žarenja lišća u maslinicima Puglia.

Rekla je da je neka vrsta histerije dominirala znanstvenim i političkim diskursom o onome što se događa s puglijskim maslinama. Primjerice, rekla je, regionalni službenici Puglie službeno su identificirali samo 3,058 zaraženih stabala, ali mediji redovito navode procjene znanstvenika da su zaražene tisuće stabala maslina.

"Zanimljivo je da su zemljišta koja se nalaze jedno pokraj drugog različita ”, rekla je u telefonskom intervjuu. â € <"U zemljama u kojima se bavi organskim uzgojem nema prženja lišća, a zatim u blizini, gdje su korištene kemikalije, ima zaraženih stabala. "

No, većina znanstvenika i poljoprivrednih dužnosnika kaže kako je lokalni otpor tim politikama pomogao da se bolest proširi. The uporaba pesticida je preopterećeno pitanje.

Prskanje pesticidima povezano je s nizom gnusnih učinaka na prirodni svijet, najpoznatiji u prijelomnom radu predstavljenom u Tihi proljeće, knjigu koju je napisala Rachel Carson 1962. Povezala je pesticide s raširenom smrću u biljnom i životinjskom svijetu.

No, u ovom slučaju vlasti kažu da se moraju primijeniti pesticidi kako bi se zaustavilo širenje Xylelle. Upotreba pesticida traži se prema propisima Europske unije kada se utvrdi biljna bolest ove težine.

Anca Păduraru, glasnogovornica projekata za zdravstvo, sigurnost hrane i energetsku uniju pri Europskoj komisiji, rekla je da uporaba pesticida nije nezakonita ako je primijenjene kemikalije odobrila Europska unija ili su posebno odobrene.

E-poštom na adresu Olive Oil Times, dodala je to â € <"sve potrebne mjere za njegovo iskorjenjivanje ”moraju se poduzeti i â € <"da spriječi njegovo daljnje širenje. "

Europska komisija naziva Xylella fastidiosa jednom od najopasnijih biljnih bakterija na svijetu, prijetnjom ne samo stablima maslina, već i širokom spektru drugih usjeva poput badema i vinove loze. Različite podvrste i sojevi ksilele napadaju različite usjeve. Soj Xylella u južnoj Puglia utječe na bademe, ali ne i na grožđe.

Xylella se nastavila širiti Europom. Genetički različite vrste bolesti pronađene su u kopnenoj Španjolskoj početkom ove godine te na Korzici i južnoj Francuskoj.

Francesco Porcelli, entomolog sa Sveučilišta degli Studi di Bari Aldo Moro, rekao je da uporaba pesticida može biti učinkovita u ubijanju spittlebugova i kontroli invazije patogena. Umanjio je prijetnje okolišu koje predstavljaju kemikalije koje službenici traže od poljoprivrednika.

"Ne govorimo o DDT-u, već o pesticidima s kraćim životnim vijekom ”, rekao je u telefonskom intervjuu.

No, krivio je ovu posljednju uredbu jer su je birokrati izradili bez doprinosa znanstvenika. Rekao je da je prskanje pesticidima skupo za poljoprivrednika i da se mora obaviti u pravo vrijeme.

Dekret je izdan prekasno u godini i treba izvršiti više analiza kako i kada postupati s drvećem, rekao je Porcelli. Surađuje s poljoprivrednicima na metodama ubrizgavanja drveća s acetamipridom, kako bi se bolje uništile pljuvačke na drveću i kako bi se izbjegla kontaminacija.

Ipak, mnogi poljoprivrednici u Pugliji, epicentru izbijanja, u defenzivi su i kažu kako vlasti EU i Talije zauzimaju pogrešan pristup.

"Priroda liječi samu sebe. Ako se borimo protiv toga, to nije dobro ”, rekao je Tony Ballestra, 60-godišnji uzgajivač maslina u Oriji. Vjeruje da je bolest maslinovog drveća uzrokovana prekomjernom uporabom kemikalija koja je dovela do njihovog pada.

"Da biste spasili drveće, potrebno je vratiti se organskoj poljoprivredi ”, rekao je u telefonskom intervjuu. Rekao je da na organskoj farmi koju vodi sa suprugom nema oboljelih stabala.

25. svibnja stotine prosvjednika, među kojima i poljoprivrednici, održali su prosvjed u Bariju ispred poljoprivrednih ureda u regiji kako bi osudili napore za upotrebu pesticida. U međuvremenu, kriza Xylelle produbljuje se u Pugliji, prema novim podacima.

Prema novom istraživanju, danas oko 775,000 - hektara pati od zaraze ksilelom, rekao je Donato Boscia, vodeći istraživač i koordinator protiv izbijanja ksilele u Institutu za održivu zaštitu bilja u Bariju.

Za usporedbu, 2013. godine, kada je bolest maslina prvi put identificirana, pronašli su istraživači zaraženo je oko 8,000 - hektara.

U tzv â € <"zona cuscinetto, "tampon zona, između 2016. i 2017. godine, istraživači su pronašli jedno stablo zaraženo ksilelom, a u najnovijim istraživanjima pronađeno je 19 stabala s bakterijom, rekao je Boscia.

U međuvremenu, u â € <"zona zadržavanja “, utvrđeno je da je 892 stabla zaraženo između 2016. i 2017. godine, a u najnovijim istraživanjima zaraženo je 3,815 stabala. â € <"To potvrđuje da se bakterija širi ”, rekao je Boscia.

Najintenzivniji napori u iskorjenjivanju odvijaju se u ove dvije zone u nadi da će se zaustaviti širenje bolesti izvan talijanske potpetice.

U međuvremenu, na područjima koja su već opustošili Xylella, poljoprivrednici i istraživači rade zajedno na sadnji otpornih sorti maslina, oživljavanju pogođenih voćnjaka teškom rezidbom, cijepljenjem, boljim upravljanjem tlom i primjenom više organskih sprejeva.

Alexander Purcell, najistaknutiji stručnjak za ksilelu sa Kalifornijskog sveučilišta u Berkeleyu, rekao je da su pesticidi za sada jedna od jedinih metoda za zaustavljanje širenja bolesti.

"Pesticidi pogađaju živac kod većine ljudi ”, napisao je u e-mailu. â € <"Čak i više u Europi nego u SAD-u. " Ali, rekao je, upotreba pesticida â € <"izgleda kao jedna od stop-stop mjera “koja može usporiti širenje bolesti â € <"novo pogođena područja i ona u blizini. "

Primijetio je da sami pesticidi nisu dovoljni i njihova uporaba mora ići ruku pod ruku sa sječom i uklanjanjem zaraženih stabala kako bi se spriječilo da spittlebugs ne nabave bakteriju i prenesu je na zdrava stabla.

Rekao je da je livadska spittlebug očito â € <"glavna sila širenja bolesti maslina u Pugliji. "

Primijetio je da je ovo insekt porijeklom iz Europe i da je široko rasprostranjen. Rekao je da je pronađena u Finskoj, sjevernoj Africi, Aziji, Sjevernoj Americi i Novom Zelandu.

Krajem zime i ranim proljećem iz jaja položenih na biljke ili slamu izranjaju nezrele pljuvačnice (nimfe). Nimfe i odrasli uspijevaju u sočnom korovu koji se pojavi tijekom zime ili ranog proljeća, rekao je.

Bube je nevjerojatno mnogo. â € <"Čuo sam konzervativne procjene od desetaka tisuća do više od milijun po hektaru u nekim korovitim voćnjacima u južnoj Pugliji (Salento) ”, rekao je.

Dakle, da bi smanjili svoj broj, poljoprivrednici bi trebali obrađivati ​​i primjenjivati ​​herbicide kako bi uništili biljke na kojima se insekt razvija prije nego što kukci postanu letači kad su odrasli. Kako ovaj korak sam po sebi nije dovoljan, primjenjuju se insekticidi za daljnje smanjenje broja preostalih insekata.

U voćnjacima s bolesnim drvećem Purcell je rekao da suzbijanje korova i pesticidi nisu dovoljni: i oboljela stabla moraju se ukloniti.

"U mediteranskim regijama s vlažnim zimama i suhim ljetima, odrasli (spittlebugs) kasno u proljeće ostavljaju korov koji se suši i leti na drveće. Ako se to dogodi u masliniku, većina odraslih osoba završit će na stablima maslina, gdje ostaju sve dok nema boljih biljaka za hranjenje koje se pojavljuju ”, napisao je.

Stoga, rekao je, postaje neophodno â € <"ukloniti izvore Xylella fastidiosa: zaražena stabla maslina i badema. "

"Ovo je težak i gorak izbor za uzgajivače stabala starijih od stotinu i više godina koja su u obitelji ili u mnogim generacijama ”, rekao je.

Ne uklanjajući drveće sa simptomima bolesti, poljoprivrednici riskiraju da izgube preostala stabla maslina i badema i povećaju brzinu širenja Xylelle.

Hoće li ti drastični koraci uspjeti?

"Planove možemo temeljiti samo na onome što do sada znamo ”, rekao je Purcell. â € <"Već znamo da ne poduzimajući ništa treba omogućiti da se epidemija i dalje širi. "