Puglia nalaže uporabu pesticida u borbi protiv Xyllele, izazivajući prosvjede

Kako bi se suzbila širenje bakterije Xylella fastidiosa koja uništava masline, talijanski poljoprivredni dužnosnici poručuju poljoprivrednicima da koriste pesticide za uništavanje vektora bolesti, no ta je naredba izazvala prosvjede i bijes.

Priroda se sama liječi. Ako se borimo protiv toga, to nije dobro. – Tony Ballestra, poljoprivrednik iz Orie, Italija

Regionalna vlada Apulije nedavno je uputila poziv komercijalnim uzgajivačima maslina da primijene pesticide dva puta između svibnja i kolovoza kako bi ubili odrasle jedinke livadske skakavčice. Insekticidi sadrže acetamiprid ili deltametrin. Organskim farmama je prema nalogu dopušteno korištenje drugih proizvoda.

Ovaj novi zahtjev najnoviji je drastičan korak u borbi protiv razorne bolesti za koju se krivi smrt tisuća stabala masline u talijanskoj regiji Puglia, na peti čizme, gdje je Xylella prvi put uočena prije pet godina.

No, ekološki poljoprivrednici i zaštitnici okoliša ogorčeni su zbog nove naredbe, koja se smatra još jednom pogrešnom politikom u načinu suočavanja s širenjem Xyelle, smrtonosne bakterije za masline porijeklom iz Srednje Amerike.

Mnogi u Puglii vjeruju da su dugogodišnje naredbe za sječu zaraženih maslina i druge mjere, poput sječe pojasova zemljišta u blizini zaraženih stabala, bile nepotrebne i pretjerane.

Ta su stajališta potaknuli neki znanstvenici koji tvrde da Xylella nije glavni uzrok izbijanja bolesti na maslinama, poznate i kao sindrom naglog propadanja maslina (OQDS).

Ti znanstvenici proturječe sve većem broju istraživača koji za brzo obolijevanje maslina krive pretjeranu ovisnost o kemikalijama, loše poljoprivredne prakse i gljivice.

"Xylella je neprijatelj protiv kojeg se mora boriti", rekla je Margherita Ciervo, geografska politička ekonomistica na Sveučilištu u Foggi (Università degli Studi di Foggia), sveučilištu u Pugliji. "Ali to je redukcionistička teorija."

Na temelju svojih istraživanja nije uvjerena da je Xylella fastidiosa glavni uzrok opeklina lišća u maslinicima Apulije.

Rekla je da je neka vrsta histerije dominirala znanstvenim i političkim diskursom o tome što se događa s maslinama u Apuliji. Na primjer, rekla je, regionalni dužnosnici Apulije službeno su identificirali samo 3.058 zaraženih stabala, ali mediji redovito navode procjene znanstvenika da su tisuće stabala maslina zaražene.

"Zanimljivo je da se zemljišta koja se nalaze jedno uz drugo razlikuju", rekla je u telefonskom intervjuu. "Na zemljištima na kojima se prakticirala organska poljoprivreda nema opeklina na lišću, a u blizini, gdje su se koristili kemikalije, nalaze se zaražena stabla."

No većina znanstvenika i dužnosnika iz poljoprivrede kaže da je lokalni otpor tim politikama pomogao u širenju bolesti. Upotreba pesticida je problematično pitanje.

Prskanje pesticidima povezano je s nizom štetnih učinaka na prirodni svijet, najpoznatije u pionirskom djelu predstavljenom u knjizi "Tiho proljeće", koju je Rachel Carson napisala 1962. godine. Ona je povezala pesticide s raširenom smrću u svijetu biljaka i životinja.

No, u ovom slučaju vlasti kažu da se pesticidi moraju primijeniti kako bi se zaustavilo širenje Xyelle. Primjena pesticida propisana je propisima Europske unije kada se otkrije biljna bolest ove težine.

Anca Păduraru, glasnogovornica projekata Europske komisije za zdravstvo, sigurnost hrane i energetiku, izjavila je da uporaba pesticida nije nezakonita ako su primijenjene kemikalije odobrile Europska unija ili su izričito odobrene.

U e-mailu za Olive Oil Times dodala je da se moraju poduzeti "sve potrebne mjere za njezino iskorjenjivanje" i "za suzbijanje njezina daljnjeg širenja".

Europska komisija naziva Xyellu fastidiosu jednom od najopasnijih biljnih bakterija na svijetu, prijetnjom ne samo za masline, već i za širok raspon drugih usjeva poput badema i vinove loze. Različite podvrste i sojeva Xyelle napadaju različite usjeve. Soj Xyelle u južnoj Apuliji pogađa bademe, ali ne i grožđe.

Xylella se nastavila širiti Europom. Genetski različite vrste bolesti pronađene su ranije ove godine na kopnenom dijelu Španjolske te na Korzici i u južnoj Francuskoj.

Francesco Porcelli, entomolog s Sveučilišta u Bariju Aldo Moro, rekao je da uporaba pesticida može biti učinkovita u ubijanju lisnih žižaka i suzbijanju invazije patogena. Umanjio je prijetnje za okoliš koje predstavljaju kemikalije čiju uporabu službenici traže od poljoprivrednika.

"Ne govorimo o DDT-u, već o pesticidima s kraćim vijekom trajanja", rekao je u telefonskom intervjuu.

Međutim, kritizirao je ovaj najnoviji dekret jer su ga sastavili birokrati bez sudjelovanja znanstvenika. Rekao je da je prskanje pesticidima skupo za poljoprivrednika i da se mora obaviti u pravo vrijeme.

Uredba je izdana prekasno u godini i potrebno je više analize o tome kako i kada tretirati stabla, rekao je Porcelli. On surađuje sa poljoprivrednicima na metodama injektiranja stabala acetamipridom, kako bi se bolje ubili lisne uši na stablima i izbjegla kontaminacija.

Ipak, mnogi poljoprivrednici u Pugliji, epicentru izbijanja, na defenzivi su i kažu da vlasti EU-a i Italije imaju pogrešan pristup.

"Priroda sama ozdravljuje. Ako se borimo protiv toga, to nije dobro", rekao je Tony Ballestra, 60-godišnji uzgajivač maslina iz Orie. On vjeruje da je bolest masline uzrokovana pretjeranom upotrebom kemikalija, što je dovelo do njihovog propadanja.

"Da bismo spasili stabla, potrebno je vratiti se organskoj poljoprivredi", rekao je u telefonskom intervjuu. Rekao je da na organskoj farmi koju vodi sa suprugom nema oboljelih stabala.

Dana 25. svibnja stotine prosvjednika, među kojima su bili i poljoprivrednici, održali su prosvjed u Bariju ispred regionalnih poljoprivrednih ureda kako bi osudili pritisak na upotrebu pesticida. U međuvremenu se kriza uzrokovana Xyellom produbljuje u Apuliji, prema novim podacima.

Danas je oko 775.000 hektara pogođeno zarazom Xyellom, prema novim istraživanjima, rekao je Donato Boscia, glavni istraživač i koordinator za suzbijanje izbijanja bolesti Xylella na Institutu za održivu zaštitu bilja u Bariju.

Za usporedbu, 2013. godine, kada je bolest masline prvi put identificirana, istraživači su utvrdili da je zaraženo oko 8000 hektara.

U takozvanoj "zona cuscinetto", odnosno pojasu zaštićenog područja, između 2016. i 2017. istraživači su pronašli jedno stablo zaraženo Xyellom, a u najnovijim pregledima pronađeno je 19 stabala zaraženih bakterijom, rekao je Boscia.

U međuvremenu, u "zoni obuzdavanja" između 2016. i 2017. godine pronađeno je 892 zaražena stabla, a u najnovijim ispitivanjima 3.815 stabala. "To potvrđuje da se bakterija širi", rekao je Boscia.

Najintenzivniji napori za iskorjenjivanje provode se u ta dva pojasa u nadi da će se spriječiti širenje bolesti izvan talijanskog čizme.

U međuvremenu, na područjima već devastiranim od strane Xyelle, poljoprivrednici i istraživači surađuju kako bi posadili otporne sorte maslina, oživjeli pogođene nasade intenzivnim rezidbama, cijepljenjem, boljim upravljanjem tlom i primjenom više organskih sredstava za prskanje.

Alexander Purcell, vodeći stručnjak za Xyellelu sa Sveučilišta Kalifornije u Berkeleyju, rekao je da su pesticidi za sada jedna od rijetkih metoda za zaustavljanje širenja bolesti.

"Pesticidi su osjetljiva tema za većinu ljudi", napisao je u e-mailu. "Još više u Europi nego u SAD-u." No, rekao je, uporaba pesticida "izgleda kao jedna od privremenih mjera" koje mogu usporiti širenje bolesti u "novim pogođenim područjima i onima u blizini".

Istaknuo je da pesticidi sami po sebi nisu dovoljni te da njihova upotreba mora ići ruku pod ruku s posjekom i uklanjanjem zaraženih stabala kako bi se spriječilo da skakavci usisavači steknu bakteriju i prenesu je na zdrava stabla.

Rekao je da je livadska lisna žabica očito "glavni pokretač širenja bolesti masline u Apuliji".

Napomenuo je da je to kukac autohton u Europi i da je raširen. Rekao je da je pronađen u Finskoj, Sjevernoj Africi, Aziji, Sjevernoj Americi i na Novom Zelandu.

Krajem zime i početkom proljeća iz jaja položenih na biljkama ili slami izlaze nezreli skakavci (nimfe). Nimfe i odrasli jedinci se hrane sočnim korovima koji niču tijekom zime ili ranog proljeća, rekao je.

Štetočine su nevjerojatno brojne. "Čuo sam za konzervativne procjene od desetaka tisuća do više od milijun po hektaru u nekim zapuštenim voćnjacima na jugu Puglie (Salento)", rekao je.

Stoga bi za smanjenje njihovog broja poljoprivrednici morali orati i primjenjivati herbicide kako bi uništili biljke na kojima se kukac razvija prije nego što odrasli kukci počnu letjeti. Budući da taj korak sam po sebi nije dovoljan, primjenjuju se insekticidi kako bi se dodatno smanjio broj preostalih kukaca.

U voćnjacima s bolesnim stablima, rekao je Purcell, suzbijanje korova i pesticidi nisu dovoljni: potrebno je ukloniti i bolesna stabla.

"U mediteranskim regijama s kišnim zimama i sušnim ljetima odrasli (skakavci) napuštaju sušuću korovnicu krajem proljeća i lete prema stablima. Ako se to dogodi u masliniku, većina odraslih završit će na maslinama, gdje ostaju sve dok ne nađu bolje biljke za hranjenje", napisao je.

Stoga je, rekao je, nužno "ukloniti izvore Xyllele fastidiosa: zaražene masline i bademe."

"To je težak i gorak izbor za uzgajivače čija stabla, stara više od stotinu godina, pripadaju njihovoj obitelji već mnogo generacija", rekao je.

Neuklanjanjem stabala sa simptomima bolesti, poljoprivrednici riskiraju gubitak preostalih stabala masline i badema te povećanje stope širenja Xyelle.

Hoće li ovi drastični koraci uspjeti?

"Svoje planove možemo temeljiti samo na onome što do sada znamo", rekao je Purcell. "Već znamo da bi nečinjenje omogućilo da se epidemija nastavi širiti."

---